Nalazite se na:
Hrvatska pčela 10/2012 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Utorak, 02 Listopad 2012
TEHNOLOGIJA



Radovi na pčelinjaku u listopadu

Igor Petrović
U ovom mjesecu završavaju radovi na pčelinjaku, postaje sve hladnije i pčelinje zajednice počinju sa formiranjem zimskog klupka. U „normalnim“ godinama leglo u košnicama se dramatično smanjuje i matica prestaje sa zalijeganjem. No, u ovako lošim pčelarskim godinama u kontinentalnom dijelu, gdje nije bilo unosa suncokreta, odnosno kestena, i kada je vaga od tada do danas pala za desetak kilograma, to je vrijeme kada nestaje legla u košnicama.

Sve zajednice neće na istoj temperaturi formirati klupko, a isto tako neće se ni raspuštati. Jake zajednice formiraju klupko kada je temperatura ispod 8 stupnjeva Celzijevih, a slabe već pri temperaturi nižoj od 13 stupnjeva Celzija, i tada su bitna za uspješno prezimljavanje dovoljna količina i pravilni raspored  hrane, mir i po mogućnosti konstantne zimske temperature, bez velikih i naglih oscilacija koje bi dovele do stezanja i raspuštanja zimskog klupka i samim time povećane potrošnje hrane.




Topljenje voska

Antun Lukičević
Svi pčelari tope vosak, samo ga neki tope bez muke, dok je drugima to najteži dio pčelarstva. Opisat ću dva načina topljenja voska s kojima sam jako zadovoljan.                                           

Parni topionik voska i sunčani topionik
Parni topionik mi je nezamjenjiv zbog brzog načina rada, zbog dosta otopljenih okvira u relativno malo vremena, te zbog toga što nije bitno u koje doba dana topim, a niti koje je godišnje doba. Sunčani topionik sve to ne može. Ali za sunčanih dana, dok vi radite na svom pčelinjaku, ubacite ovir, dva ili više, ovisi o kapacitetu topionika, besplatno i uz minimalan trud istopite vosak i prevarite moljce koji samo čekaju da vam naprave štetu.




Nagrađene inovacije: vertikalna i horizontalna vrcaljka

Ivana Berg-Divald
Članovi Udruge inovatora Karlovačke županije osvojili su dvije nagrade na 40. Međunarodnom salonu inovacija, održanom od 18. do 22. travnja 2012. u Ženevi, koji je prema statističkim pokazateljima bio najuspješniji u odnosu na posljednjih deset godina.

Tako je u konkurenciji od 1 100 inovacija 789 izlagača iz 46 zemalja sa pet kontinenata, Centrifugalna vertikalna i horizontalna vrcaljka nastala u suradnji Damira Novakovića iz tvrtke TRI – E d.o.o. iz Karlovca i prof. dr. sc. Ivana Dadića sa Fakulteta prometnih znanosti (FPZ) iz Zagreba nagrađena Ernit srebrnom plaketom – posebnom nagradom Njemačkog instituta za istraživanje i inovacije, dok su za  Med u saću - Damir Novaković i Robert Stanić iz Braniteljske zadruge Roj osvojili  brončanu medalju.

Hrvatski inovatori, koji na ovom salonu sudjeluju osamnaesti put, predstavili su se s ukupno 12 inovacija koje su osvojile 5 zlatnih, 2 srebrne, 4 brončane medalje i više posebnih priznanja.




EKOLOŠKO PČELARENJE



Varoa i ekološko pčelarstvo

Lovro Krnić
Unazad pet godina moje ekološko sredstvo – lijek protiv varoe je apiguard, kojim sam tretirao pčele uglavnom oko 25. srpnja i u tome sam imao oko 90 posto uspjeha. U studenom sam pčele tretirao oksalnom kiselinom – nakapavanjem. Nakon tretiranja apiguardom i oksalnom kiselinom uvijek sam izvšio testiranje na prazno, tj. nakon 4 tjedna stavljao bih ladice u antivarozne podnice i očitavao opadanje varoe. Do ove godine opadanje varoe na prazno bilo je zanemarujuće malo, na par košnica po 2 do 3 varoe, no ove godine događa se nešto neobično - s čime želim upozoriti pčelare koji su tretirali svoje pčele apiguargom.

Naime, 21. srpnja 2012 godine tretirao sam svoje pčele jednom paštetom apiguarda, stavljajući paštetu iznad legla, a kontrolu opadanja varoe vršio sam svakih 5 dana. Na deset zajednica nakon prve potrošene paštete otpalost varoe kretala se između 250 do 300 varoa, na drugih deset zajednica otpalost varoe iznosila je oko 150 do 200 varoa, na sljedećih 10 zajednica otpalost varoe bila je oko 50 varoa. Na 20 zajednica otpalosti varoe nije bilo uopće. Nakon potrošnje druge paštete otpalost varoe bila je umanjena za oko 30 posto, s time što je vrlo malo varoe otpalo i s onih zajednica s kojih u potrošnji prve paštete nije uopće otpala niti jedna varoa. Na dvanaest zajednica nije otpala niti jedna varoa - niti u prvoj, niti u drugoj potrošnji paštete.




ZNANOST


Prehrana pčelinjeg legla

Ivana Tlak Gajger
Prehrana medonosnih pčela, a za moguće odvijanje normalnog rasta i razvoja, zahtjeva zadovoljavanje potreba za bjelančevinama, ugljikohidratima, mineralima, mastima (lipidima), vitaminima i vodom. Navedene nutricionističke potrebe pčele zadovoljavaju prikupljanjem nektara, peluda i vode u prirodi. Nektar koji sakupljačice prikupe s biljnih nektarija cvjetova zadovoljava potrebe organizma za ugljikohidratima. Sakupljanje peluda kao primarnog izvora bjelančevina u prehrani pčela je jedinstvena aktivnost kojom se medonosne pčele potvrđuju kao najvažniji uzgajani oprašivači poljoprivrednih kultura. Pelud različitog botaničkog podrijetla kojeg pčele skupe s biljaka u cvatu uobičajeno zadovoljavaju prehrambene potrebe za bjelančevinama, mineralima, mastima i vitaminima. Pritom, sakupljačice prikupljeni pelud pohranjuju u košnici gdje služi kao hrana primarno mladim pčelama. Mlade pčele počinju uzimati pelud, bjelančevinama bogatu hranu, tijekom prvih nekoliko tjedana jer su bjelančevine neophodan izvor tvari potrebnih za proizvodnju žljezdanih izlučina. Prehrambene potrebe razvojnih stadija pčele, odnosno pčelinjeg legla, razlikuju se od prehrambenih potreba odraslih pčela. Pčele njegovateljice konzumiraju prikupljeni i skladišteni pelud u košnici da bi mogle biosintetizirati bjelančevinama bogatu izlučinu mliječne (donjoždrijelne) žlijezde zvanu „hrana za leglo“, tj. mliječ koju dostavljaju ličinkama. Prema tome, iako hranu dobivaju od pčela hraniteljica (njegovateljica), pčelinje ličinke predstavljaju najveće potrošače peluda u zajednici. Količina i sastav mliječi koju hraniteljice dostavljaju svakoj ličinki zasebno razlikuju se ovisno o spolu, kasti (društveni status matice ili radilice) i dobi ličinke. Tako razlikujemo matičnu, radilačku i trutovsku mliječ - koje se međusobno razlikuju u omjerima fruktoze i glukoze, te u sadržaju vitamina i bjelančevina. Ličinke pčela radilica su primarno hranjene s mliječi proizvedenoj u mliječnim i čeljusnim žlijezdama pčela hraniteljica, iako je nešto peluda dostavljano i izravno u stanice saća s leglom tijekom četvrtog i petog dana ličinačkog razvoja. Zbog razlika u kvaliteti peluda dostavljenog u košnice mnogi pčelari prihranjuju pčelinje zajednice peludnim zamjenicama kao prehrambenim nadomjescima.




ZANIMLJIVOSTI



Pčelica Maja slavi stoti rođendan!

Ivana Berg-Divald
Pčelica Maja, uz koju su odrasle mnoge generacije, ove godine slavi svoj stoti rođendan. Seriju crtanih filmova o pčelici Maji i njezinim avanturama poznaje gotovo svatko. No, malo tko, ili bolje rečeno - gotovo nitko, nije u rukama imao originalnu knjigu „Pčelica Maja i njezine dogodovštine“ koja se na tržištu pojavila prije točno stotinu godina i ubrzo postala jedno od najčitanijih djela onog vremena, omiljena kako kod odraslih, tako i kod djece.

Autor ovog remek djela Waldemar Bonsels, ujedno i jedan od najpoznatijih pisaca svog vremena, rođen je 1880. godine u Ahrensbergu, u blizini Kiela, na sjeveru Njemačke. Iako je po zanimanju bio trgovac, točnije trgovački putnik, vrlo rano je počeo pisati romane za odrasle, ali i knjige za djecu. Svoju planetarnu popularnost stekao je zahvaljujući upravo pčelici Maji koja se hrabro bori protiv neprijatelja i svoj pčelinji narod vodi kroz svakojake avanture.

Roman (naslov njemačkog izvornika: Biene Maja und ihre Abenteuer, engl.: The Adventures of Maya the Bee) bogat je izuzetnim i vrlo detaljnim opisima prirode, a radnja i likovi opisani su na način da su se u ovo štivo lako mogli uživjeti i odrasli.




Gdje je istina?                       

Gvido Gržetić
Više puta me mlađi pčelari znaju pitati: što da rade i kako da postupe. Predavač A daje preporuke kako raditi sa pčelinjom zajednicom tijekom godine. Knjiga B nudi drugačiji način rada na istu temu, a Vi (obraća se meni) zagovarate nešto sasvim treće. Kako da ja znam kojim putem krenuti? Ima u srednjoj Istri veliko selo (za naše prilike) Žminj, a u njega se stiže iz 7 pravaca. Do punih posuda za med stiže se također iz više pravaca (ili načina rada). Kod pčela i pčelara ima i stramputica, a poneki je put dovoljno pogriješiti samo jedanput na godinu. Netko griješi više, netko manje, a netko nikad, ako i takvih ima. Osim različitih košnica, postoje različiti načini pčelarenja, čak i istom košnicom, postoje različite vegetacije, različite klime i mikroklime. Pčelari mogu biti seleći ili stacionirani, kao što može biti različita i opredijeljenost na dobro pčelarenja (med, cvjetni prah, perga, matična mliječ, uzgoj matica, propolis itd.)

Kao granu poljoprivrede, pčelarstvo krase tri osnovna uvjeta da bi se polučio uspjeh.
      1. Kvalitetna matica u pčelinjoj zajednici.
      2. Ispravno saće u pčelinjem gnijezdu.
      3. Obilje kvalitetne hrane (med) u košnici
          tijekom cijele godine.                     
                           
Podrazumijeva se da imamo zdrave pčele i da pčelarimo u kraju gdje možemo očekivati i nagradu za svoj rad.




REPORTAŽA



Naše pčelarke: Margita – živa legenda

Milan Pastuović
Margita Novaković, djevojačkog prezimena Loki, rođena je 1941. u Oštrom Zidu, i članica je Pčelarske udruge „Dr. Đuro Sulimanović“ iz Garešnice. Smjestila je svoj pčelinjak na adresi: Oštri Zid kbr. 120 , 43 280 Garešnica. Telefon: 043/532-249.

- Postala sam pčelarka još 1955. godine. U obitelji nije nitko prije mene pčelario. Našla sam roj na mladoj jabuci u zadružnom voćnjaku. Budući da je seoski „učitelj Dragec“ bio pčelar, uz njegove sam upute skinula roj i spremila ga.  Bilo je to mojih 14 godina i prva pletara s pčelama. Dalje sam ih razmnožavala i sa 17 godina i sedam pletara ušla sam u brak. Ubrzo sam imala 30 pa 40 pletara. Tada sam davala otkucance velikim pčelarima u Velike Zdence. Tijekom iskucavanja pčela puno smo razgovarali i oni su me savjetovali da pčelarim s okvirnim košnicama. Vidjeli su na kojem sam području i koliko mi je pčelarstvo blisko. Prijelaz prema okvirnim košnicama sam započela 1982. godine. Kada sam počela s umjetnim košnicama sve mi je krenulo. Odmah se isplatilo, prvo sam kupila prekretač za sijeno, zatim smo izgradili novi štagalj, vodovod iz bunara – hidrofor, elektromotore za mlin i cirkular, a zatim sam položila vozački i kupila auto. Uredila sam kuću i prostorije za pčelarstvo, i cijelo vrijeme sam prodavala med na kućnom pragu i na tržnici u Garešnici, svaki utorak. Isporučivala sam i med u bačvama, sve sam naplatila osim 8 tisuća kuna od prije 6 godina, kupac mi je ostao dužan, neka, on zna. Dosta dugo, dok je suprug bio zdrav imala sam i blago, krave muzare, vrt i „sitninu“ – perad i ostalo, prisjetila se vrijedna Margita koja je deset godina bila podvornica u školi, petnaest godina je brinula i radila na laktofrizu te čitav život obavljala poslove u kući i na poljoprivrednom gospodarstvu, prodavala na tržnicu, a sada u 71. godini života ima svega 600 kuna mirovine. Ipak, kaže da joj nije žao jer previše voli pčele.




KONFERENCIJA



8. Coloss konferencija i 5. konferencija iz Apidologije „EURBEE“

Zlatko Tomljanović
Halle an der Saale (Njemačka) je od 1. do 7. rujna 2012. godine bio središte europskog i svjetskog znanstveno-stručnog pčelarstva. Dvije konferencije (8. Coloss konferencija i 5. konferencija iz Apidologije „EURBEE“), jedan prateći simpozij u vezi varooze, 126 oralnih prezentacija, mnogobrojni posteri iz različitih područja znanstvenog pčelarstva, više od 300 sudionika konferencija, plodonosne rasprave i razmjena mišljenja s mnogobrojnim kolegama, bile su razlog zašto je ovog rujna trebalo biti u Halle-u. Iako je službeno projekt „Coloss FA 0803“ pri svom završetku (2008-2012) treba kazati da je polučio mnogo dobrih rezultata. To se prije svega odnosi na skorašnju publikaciju knjige „Bee Book“ u kojoj su opisani standardi i metode u laboratorijsko–istraživačkom radu s pčelama te uspostava mreže znanstvenika i stručnjaka u cijelom svijetu koja ima oko 320 članova iz 61 zemlje.




GOSPODARSTVO



Porezni sustav za obiteljsko poljoprivredna pčelarska gospodarstva

Ivana Berg-Divald
Budući da je danas svatko tko prodaje poljoprivredne proizvode, u ovom slučaju pčelinje zajednice, med i druge pčelinje proizvode, dužan biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, za što obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Rješenje o upisu izdaje APPPRR prema prebivalištu nositelja OPG-a i dodjeljuje Jedinstveni matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPIG), donosimo vam praktični vodič kroz porezni sustav za OPG, koji je u ožujku 2012. godine objavila Poljoprivredna savjetodavna služba, i odgovaramo na pitanje – kako voditi knjigovodstvo na obiteljsko-poljoprivrednom gospodarstvu, u ovom slučaju – pčelarskom.

KORACI DO ULASKA OPG-a U SUSTAV POREZA NA DOHODAK
Nakon što ste se upisali u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva, drugi korak je otvaranje žiro-računa u banci, a zatim, prema Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, slijedi Prijava u registar poreznih obveznika na dohodak (Obrazac RPO) u roku osam dana od početka obavljanja djelatnosti poljoprivrede ili primitka više od 48 tisuća kuna (48.000,00 HRK) od izravnih plaćanja i mjera ruralnog razvoja u prethodnoj kalendarskoj godini. Nakon toga, obveznik poreza na dohodak postaje nositelj gospodarstva.




MEDONOSNO BILJE
 
 

Japanska sofora i ljudi


Matija Bučar
Ovogodišnja suša u Hrvatskoj nanijela je velike štete poljoprivredi, pa tako i pčelarstvu. Smanjeni su prinosi meda i pčelinjih proizvoda, povećani su troškovi održavanja pčelinjaka i  otvoren je prostor za širenje bolesti. Zbog klimatskih promjena u budućnosti možemo očekivati sve više loših godina za pčelarstvo. Jedan od načina da se ublaže duža bespašna razdoblja je sadnja i sjetva medonosnog bilja. Prije 30-ak godina u Petrinji je ing. Ivan Ljubanović uz nasip Petrinjčice posadio 20 stabala Japanske sofore. Obližnjim pčelarima je napravio uslugu jer imaju dopunsku pčelinju pašu poslije glavne paše; lipe i kestena, a petrinjskoj šetnici podario je ukras jer sofora ima jako lijepu krošnju i cvijet. To je isto učinio naš poznati pčelar i znanstvenik mr. sc. Zvonko Šver na otoku Hvaru kada je osnivao ogledni centar za pčelarstvo. Nekoliko petrinjskih pčelara posadilo je ovu biljku na svojim okućnicama, vjerujem da takvih primjera ima i u drugim dijelovima Hrvatske.
 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.