Nalazite se na:
Hrvatska pčela 11/2012 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Srijeda, 28 Studeni 2012
TEHNOLOGIJA PČELARENJA

Radovi na pčelinjaku u studenom

Igor Petrović
U studenom su pčelinje zajednice već formirale zimsko klupko. Jedino čemu se možemo nadati je ujednačena temperatura tijekom mjeseca, jer promjene uzrokuju raspuštanje ili stiskanje klupka, a samim time i veću potrošnju hrane koja prosječno iznosi 1 kg. No, i u ovom mjesecu možemo očekivati da će za lijepog i sunčanog dana, temperature iznad 12 stupnjeva Celzijevih, pčele iskoristiti za pročisni izlet. Od nas se jedino očekuje da im osiguramo mir - nikako se ne preporučuje bez potrebe otvaranje košnica. Svako otvaranje i uznemiravanje dovodi do odvajanja, odnosno otpadanja određenog broja pčela iz klupka i njihovog ugibanja. Kod slabijih zajednica, u kontinentalnom dijelu, leglo je završilo nešto ranije ove godine - tijekom listopada. Razlog tome možemo tražiti u dugačkom bezpašnom razdoblju i kašnjenju s prihranom zajednica u nadi da će ipak nešto još zamediti. Možda to ni nije loše jer i pčele imaju svoj bioritam i one same osjete uvjete u prirodi, veća je šteta učinjena sa kasnijom prihranom.



Udio vode u medu

Dejan Kreculj
Odmah iza ugljikohidrata, voda je drugi prevladavajući sastojak meda. Ona određuje njegovu zrelost, a time i ukupnu vrijednost. Nezreli med slabog je bukea, kratkog vijeka skladištenja i stoga izrazite sklonosti ka kiseljenju. Međutim, kada je riječ o skladištenju, tu treba imati u vidu da je med higroskopna supstanca, što znači da je sklon upijati vlagu iz zraka. Što je veća dodirna površina s atmosferom i veća relativna vlažnost zraka - to će više vode biti apsorbirano.

Istina, vlaga dosta sporo prodire u dubinu meda. Eksperimenti su pokazali da je med sa 22,5 posto vode skladišten u prostoru u kojemu je bilo 86 posto vlažnosti zraka poslije sedam dana na površini imao 29,6 posto vode, dok se na svega dva centimetra ona povećala za samo pola posto. Nažalost, ovaj kontaktni sloj koji je poprimio najviše vlage u dodiru je s obiljem mikroorganizama koji će u njemu započeti fermentativne procese, a tada lagano čitava količina meda postaje neupotrebljiva. Kao što može poprimiti vlagu iz atmosfere, med isto tako može i da je oda, što neki put koriste pčelari ako im se čini da mu je nedovoljna gustoća, stavljajući ga u plitke posude na mjesto gdje je propuh. Ipak, najbolje sušenje rade same pčele.




Zimovanje pčela u Dalmaciji

Krste Bukvić
Počeo je listopad, vani rominja kiša, temperatura je pala sa 23 na 18 stupnjeva Celzijevih. Vrijeme je pravo jesensko, a kiša je na našu veliku žalost došla prekasno za neke ozbiljnije promjene u prinosima. Ovih dana sam u čestom kontaktu sa Ivanom Mravkom u vezi manifestacije pčelara ovog kraja – „Dalmatine“, pa mi se požalio kako nema dovoljno vremena za organizaciju jer mora preseliti pčele na pašu, koja je posljednja šansa da se spasi godina, a to je paša ružmarina i vrisa na otoku Visu.

Prijatelj T. Knežević mi se u razgovoru požalio kako je napravio grešku i čekao da zamedi vrisak, te su pčele sada u problemu jer vrisak nije zamedio.

U razgovoru s našim urednikom, Vedran Lesjak mi je dao ideju kako bi bilo dobro nešto reći o zimovanju pčela u Dalmaciji jer veći broj kontinentalnih pčelara zimuje baš na Zadarskom području.

Dok kontinentalni pčelari svoje pčele počinju uzimljavati krajem srpnja ili najkasnije početkom kolovoza, dalmatinski pčelari svoje pčele sele na ružmarin i vris početkom rujna gdje vrlo često, u najgorem slučaju, dobiju dobru zimnicu, a ponekad i dobro vrcanje. Pozitivna strana je što se dobije nešto meda, ali i dobar jesenski razvoj pčelinjeg legla što garantira mladu zimsko pčelu koja pak garantira dobro prezimljavanje i dobar proljetni razvoj jer, između ostalog, na tom području proljetno cvjetanje ružmarina garantira dobru poticajnu pašu jer, osim ružmarina, na izrazito toplim otocima cvjeta dosta drugog peludom bogatog bilja, pa su zadovoljeni svi uvjeti za dobar razvoj.





ZNANOST

Nozemoza C – najnovije spoznaje


Ivana Tlak Gajger
Iako je u nekoliko objavljenih brojeva „Hrvatske pčele“ pisano o novoj „nevidljivoj bolesti“ - nozemozi uzrokovanoj mikrosporidijom Nosema ceranae, smatram da je nužno napisati članak posvećen rezultatima najnovijih istraživanja kojima je djelomično objašnjen njen utjecaj na zdravstveno stanje i proizvodnost invadirane pčelinje zajednice. Ista tema, odnosno pitanje povezanosti invazije N. ceranae i zdravlja pčelinje zajednice je posljednjih godina najčešće postavljano među znanstvenicima koji istražuju područje bolesti pčela. Nozemoza je nametnička bolest odraslih pčela uzrokovana mikrosporidijama Nosema spp. Donedavno, nozemozu europske medonosne pčele (Apis mellifera) pripisivalo se samo invaziji N. apis, a nozemozu azijske medonosne pčele (Apis cerana) N. ceranae. Na temelju brojnih epizootioloških istraživanja utvrđeno je da N. ceranae parazitira i u europskoj medonosnoj pčeli te povećava svoju rasprostranjenost na novim zemljopisnim područjima. Bolest je do danas utvrđena na četiri kontinenta - Aziji, Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi. Utvrđeno je da se genetski slijed nukleotida N. ceranae utvrđen u Sjevernoj Americi razlikuje od onih utvrđenih u Kini, gdje je nametnik i izvorno opisan, i Španjolske. Ipak, sjevernoamerički haplotip je jednak onima utvrđenima u Austriji. Budući da je u Sjevernoj Americi zasad utvrđen samo jedan haplotip smatra se da nametnici podrijetlo vuku iz Europe. Nedavno objavljeni rezultati istraživanja pokazali su da N. ceranae invadira i južnoameričku populaciju bumbara. N. ceranae je kao novi nametnik na europskoj medonosnoj pčeli utvrđena tek deset do 15 godina nakon naseljavanja novih područja, no ipak jače invazije i prvi nalazi su utvrđeni u uzorcima iz uginulih pčelinjih zajednica.

Održan stručni skup “Pčela - pesticidi - suživot”

Ivana Berg-Divald
Već iz samog naslova je vidljivo da se na ovom skupu tematski obrađivala problematika s obzirom na trenutak u kojem živimo - kada su stradavanja pčelinjih zajednica učestala pojava u Hrvatskoj i svijetu. Isto tako, ova tematika nije interesantna samo pčelarima, već i široj javnosti jer su pčele najvažniji svjetski oprašivači, zaslužni za oprašivanje više od  80 posto europskih usjeva - kolokvijalno rečeno: hrane na našem stolu. Stoga, ako nestane pčela, u roku 4 godine nestat će i čovječanstva, davno je još konstatirao i Albert Einstein.

A kako se to ne bi dogodilo, znanstvenici u Hrvatskoj i diljem svijeta, u suradnji sa pčelarskim savezima i u zakonskim okvirima, iznalaze rješenja ovog problema iz čega je i proizašao ovaj  stručni skup „Pčela – pesticidi – suživot“, koji je otvorio tajnik Hrvatskog pčelarskog saveza Tomislav Gerić, i kazao kako je ovo inicijativni sastanak kojeg je organizirao Hrvatski pčelarski savez u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, te će se aktivnosti Hrvatskog pčelarskog saveza i dalje razvijati u tom smjeru. Nakon što se zahvalio odazivu prisutnih, pojasnio je da je cilj ovog susreta pokušati dati odgovore na pitanja koja muče brojnu pčelarsku javnost, a to je - egzistencija pčelinjih zajednica u okvirima suvremene poljoprivredne proizvodnje i uporabe pesticida. Stoga su, osim znanstvenih djelatnika i pčelarskih stručnjaka sa svojim elaboratima, skup došli popratiti i predstavnici mnogih drugih zainteresiranih poljoprivrednih udruga i institucija kojima je ova tematika vrlo bliska, pojasnio je Tomislav Gerić.


GOSPODARSTVO

Kako osnovati „jednostavnu“ tvrtku?


Ivana Berg-Divald
Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/12) putem usluge e-Tvrtka omogućeno je elektroničko osnivanje Jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću (J.d.o.o.) s temeljnim kapitalom u novcu iz bilo kojeg javnobilježničkog ili HITRO.HR ureda u Republici Hrvatskoj na bilo koji od Trgovačkih sudova, u roku od 24 sata.
Poanta donošenja ovog zakona je uvođenje mogućnosti da se u što kraćem roku, elektronskim putem, iz bilo kojeg grada ili zemlje, u Hrvatskoj osnuje jednostavna tvrtka koja može imati minimalni kapital od samo 10 kuna. Troškovi osnivanja j. d. o. o. iznose najmanje 807,50 kuna, dok „obični“ d. o. o. u samom startu košta nekoliko tisuća kuna, a najmanji početni kapital je 20 tisuća kuna.

PRVI KORAK – REZERVACIJA IMENA DRUŠTVA
Društvu (tvrtki) prvo morate odabrati ime, a pri odabiru imena društva poželjno se koristiti portalom www.sudreg.pravosudje.hr, savjetuju iz HITRO.HR ureda koji isto tako za vas može provjeriti postoji li već društvo sa istim ili sličnim imenom. U slučaju da već postoji isto ili slično ime, osim odabranog imena društva preporučljivo je pripremiti i alternativne nazive vaše buduće tvrtke.
Po provjeri imena društva, HITRO.HR će vas uputiti da izvršite rezervaciju imena, a napomene pri odabiru imena društva iste su kao i kod osnivanja društva s ograničenom odgovornošću (o čemu smo već pisali u broju 4/2012 „Hrvatske pčele“).

REPORTAŽA

Milan Bandić otvorio 11. Dane meda Grada Zagreb

Ivana Berg-Divald
- Predlažem svima da se ugledaju na pčele jer one imaju najsavršeniju organizaciju, kazao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na svečanom otvorenju 11. Dana meda u Zagrebu koji su se od 25. do 28. listopada u organizaciji Hrvatskog pčelarskog saveza održavali na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, te je prezentirao i med iz vlastitog pčelinjaka, na štandu pod nazivom - gradonačelnikov med.

SVAKO JUTRO ŽLICA MEDA - BOLESTIMA PRIĆI NE DA
- Gradonačelnikov med potječe sa 430 metara nadmorske visine, pojasnio je Milan Bandić i prisutnima za dug život ponudio da ovom prigodom kušaju bagemov, kestenov i cvjetni med iz njegovog pčelinjaka te provedu barem sat vremena pokraj pčelinjih zajednica zbog terapeutskog učinka na psihu čovjeka.
A osim mira, pčele mu godišnje podare i od 250 do 300 kilograma meda koji, kako je naglasio, nije na prodaju.

Iako se gradonačelnikov med mogao kušati samo 26. listopada, nije bilo bojazni za medoljupce, jer su na 11. Danima meda zagrebački pčelari i njihovi gosti iz drugih županija ostali sve do nedjelje 28. listopada - gdje su na 50 štandova predstavili svoje slatke proizvode i izložili ono najbolje što nam pčela daje, te na središnjem zagrebačkom Trgu prezentirali svoje mogućnosti i dostignuća u proizvodnji kako sortnih vrsta meda, tako i ostalih nepcu primamljivih mednih proizvoda.




Održana tradicionalna pčelarska manifestacija Dani meda u Hrvatskoj - „Festival meda“ u Osijeku

Branko Vrbošić
Iako je bio petak, istina ne 13. nego 5. listopada 2012. godine, u najužem centru Osijeka, na Trgu Ante Stračevića, tik do konkatedrale, vrvjelo je kao u pčelinjaku. Tisuće građana došlo je vidjeti i čuti što znače pčele i med u našem svakidašnjem životu, naravno odmah su mogli degustirati, kušati, pa i kupiti te jedinstvene proizvode, a usput se i zabaviti. Bio je to pravi festival meda, točnije drugi dan tradicionalne pčelarske manifestacije Dani meda u Hrvatskoj. Njeni organizatori - Hrvatski pčelarski savez, HGK Županijska komora Osijek, Grad Osijek, Osječko-baranjska županija i Županijski savez pčelara Osječko-baranjske županije - od 4. do 7. listopada pripremili su program koji je bio splet stručnih, natjecateljskih, tržišnih, promotivnih, edukativnih, pa i zabavnih sadržaja.

Osječki Dani meda počeli su desetak dana ranije kada je provedeno XVII. ocjenjivanje kvalitete sortnih vrsta meda u Hrvatskoj, XI. ocjenjivanje kvalitete pakovina meda i pića, proizvoda za poboljšanje zdravlja na bazi meda i suvenira te VIII. ocjenjivanje kvalitete pića od meda i na bazi meda. Svi uzorci najprije su prošli fizikalno-kemijsku i mikroskopsku analizu na Zavodu za prehranu i nadzor kakvoće prehrambenih proizvoda Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, a potom su stigli pod budno oko i senzibilno nepce članova stručnih ocjenjivačkih sudova. Prof. dr. sc. Nikola Kezić, prof. dr. sc. Dragan Bubalo i prof. dr. sc. Ljiljana Primorac vodili su dva ocjenjička suda po pet članova u kategoriji sortnih vrsta meda, mr. sc. Slavko Horvat, Zlatko Pavošević i Zlatko Marković bili su ocjenjivački sud u kategoriji pakovina, a prof. dr.sc. Borislav Miličević, doc. dr. sc. Jurislav Babić, Emil Petošić, Krešimir Mastanjević, Marko Jukić, Tomislav Koturić i prof. dr. sc. Drago Šubarić u kategoriji ocjenjivanja pića od meda.



Medne staze Ribničke doline



Vedran Lesjak
Jedinstveni primjer suživota pčelara i lokalne uprave pružili su nam Pčelarsko društvo „Kostenjar“ iz Ribnika i Općina Ribnik kada su 6. listopada otvorili prvu poučnu pčelarsku stazu u Hrvatskoj pod nazivom - Medna staza Ribničke doline. U sklopu ovog projekta, osim staze, uređena je drvorana za predavanja, štand sa pčelarskim proizvodima, a u sklopu poučne staze namjerava se urediti i botanički vrt. Ideja je rođena prije nekoliko godina ubrzo po osnutku udruge, a do danas se prikupljala dokumentacija i dogovarale donacije. Poticaj su svakako dobili i u sličnoj poučnoj stazi otvorenoj prije par godina u susjednoj Sloveniji u organizaciji Čebelarskog društva „Črnomelj“ te se nadaju da će njihova međusobna suradnja ulaskom Hrvatske u  EU postati još intenzivnija.

Medne staze Ribničke doline naziv je većeg projekta projekta kojeg je osmislilo Pčelarsko društvo „Kostenjar“ te će se ono još razvijati – naglasio je Drago Hrelić, predsjednik udruge. Do danas je u projekt uloženo skoro stotrideset tisuća kuna. Bez velike financijske pomoći Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja sa oko 100 000 kuna, Općine Ribnik koja je donirala oko 25 tisuća kuna, Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma sa po 5 tisuća kuna ovakav projekt bilo bi nemoguće izvesti.




Kaduljin med kornatske težačke paše


Ante Vidović
Krvava je to paša za nas pčelare, a i za pčele. Kažu da ne može svatko doći na Kornate, a i ne mogu svi ovo izdržati do kraja. Ovaj lakonski i najtočniji opis kornatske paše kadulje daje poznati zadarski pčelar Krste Bukvić dok se brodom plovi prema uvali Lopatica u NP Kornati gdje je zajedno s drugim pčelarima iz udruge „Dalmatinka“ stacionirao košnice. Paša na Kornatima počela je prije mjesec dana, a naglo je prekinuta proteklog vikenda kada je većina pčelara odlučila vratiti svoje košnice na kopno zbog najavljenog olujnog juga koje je pogodilo Jadran na početku tjedna. Treba sačuvati pčele i spremiti se za nastavak sezone - pašu drače na prostoru od Nina do Knina.

Muke po Kornatima
Pčelarstvo je danas postala mala znanost u kojoj profesionalci i hobisti što manje stvari prepuštaju slučaju. Odluka se donosi nakon proučavanja vremenske prognoze, gledaju se rezultati peludne vage i tek tada se donosi odluka o paljenju kamiona, brodova i seljenju košnica. To je fini dio posla, ali većina toga je grubi manualni rad koji zahtjeva snagu, izdržljivost i, naravno, apsolutno pomanjkanje straha od uboda pčela što je za većinu nepremostivi zahtjev. Sve ove karakteristike najviše dolaze do izražaja baš na Kornatima.

U ovogodišnju pašu pčelari su ušli nakon teške prošle godine i s lošim prognozama za ovu. Zbog bure i posolice kadulja je podbacila u cijelom priobalju i na otoku Pagu. Međutim, Kornati su nešto drugo, što zna stari iskusni lisac Bukvić.




MEDONOSNO BILJE


Cikorija, vodopija (Cichorium intybus l.)


Matija Bučar
Ljekovitost i uporaba vodopije zabilježeni su još na staroegipatskim papirusima. O njoj pišu grčki pisci, a u starom je Rimu uobičajena salata i lijek za želudac. U doba Karla Velikog već se ugajala u vrtovima. U puku ima široku upotrebu u prehrani i liječenju, što potvrđuju i brojni narodni nazivi iz različitih krajeva: divlja loćika, cikorija, čikorija, divji radić, jandrašica, konjogriz, konjska trava, mlečak, modercvijet, plavocvet, radić, zmijina trava, žućenica, žutenica, žutinica. Listovi se mogu kuhati, kao i mlado korijenje koje sadrži puno inulina, pa se preporučuje i dijabetičarima. Uzgaja se u različitim oblicima kao povrtnica i zbog korijena koji služi kao surogat kave.

 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.