Nalazite se na:
DRŽAVNE POTPORE U PČELARSTVU Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Četvrtak, 12 Veljača 2009
Prema raspravljanom  potpora po košnici nije upitna. Prema prijedlogu uvela bi se degresivna stopa čija bi baza bili poticaji u 2007. godini. To znači da će baza za visinu poticaja po košnici biti ukupan iznos potpore isplaćen u 2007. godini. HPS traži poticaj od 100 kn po zajednici, te će ukoliko pređemo limitiranu stopu iznos biti umanjen bez obzira na unaprijed dogovoreni iznos po košnici.  Poticaji po kilogramu meda ne dolaze u obzir, a za poticaj po proizvdenoj pčelinjoj matici će se još raspravljati na Povjerenstvu. 

Slijedeći sastanak zakazan je za idući petak, 20. veljače 2009. godine u 12 sati. 

Ispod možete pročitati prijedlog potpora HPS-a koji je poslan državnom tajniku g. Kuterovcu. 

 

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva  i ruralnog razvoja
n/r Državni tajnik
Krešimir Kuterovac, dipl.ing. 
Povjerenstvu za izradu Zakona o potporama  

 

Predmet: Prijedlog potpora u pčelarstvu u okviru mjera za očuvanje okoliša i seoskog gospodarstva u razdoblju nakon 2012.g.  

   

            Suvremena poljoprivredna proizvodnja postavljena je na četiri temelja. Primjena umjetnih gnojiva, navodnjavanje, rabljenje pesticida te korištenje kukaca u oprašivanju čine skup nužnih mjera u razvoju industrijsko-komercijalnog poljoprivrednog gospodarstva. Pri tome, pčelarstvo daje značajan doprinos u proizvodnji poljoprivrednih kultura putem oprašivanja. Procjenjuje se da je ekonomska vrijednost oprašivanja putem pčela  nekoliko desetaka puta veća od pčelinjih proizvoda. Godine 1992. u SAD-u je objavljen podatak da su te godine američki pčelari zaradili oko 200 milijuna $ od prodaje meda. Međutim, posredna zarada koju su ostvarili tamošnji ratari od pčela kao oprašivača njihovih poljoprivrednih kultura iznosila je cca 10 milijardi $. Logično je stoga očekivati da farmeri u pčelarski razvijenim zemljama poput  SAD-a ili Australije nazivaju pčele „anđelima poljoprivrede“. Tijekom 2. konferencije iz Apidologije, održane u Pragu 2006. , dr. J. Biesmeijer sa Sveučilišta iz Leedsa održao je prezentaciju  o usporednom nestanku prirodnih oprašivača i biljaka koje ovise o oprašivanju u sjevero-zapadnoj Europi. Podaci koje  je dr. Biesmeijer  obznanio su bili zabrinjavajući. Primjerice bez oprašivanja bi se smanjio urod badema za oko 90 %, jabuka oko 80%, trešnji za 60 %, a citrusa oko 30 %. Urod kave i kakaa bi se smanjio za 50 %, a vanilije za gotovo 100 %. Vrijednost i značaj oprašivanja u engleskim  plastenicima za rajčicu i slatku papriku iznosi oko 45 milijuna eura, a za ostale ratarske kulture oko 250 milijuna eura na godinu. Podsjetio nas je na podatak da je vrijednost  jedne pčelinje zajednice u Velikoj Britaniji oko 1200 eura (med, vosak i oprašivanje). No, od ukupnog iznosa svega 10 % otpada pčelaru, a preostalih 90 % dobivaju ratari i društvena zajednica putem oprašivanja. Također je citirao podatak od dr. Krella iz 1998. koji je utvrdio da globalni učinak oprašivanja na svjetskoj razini iznosi više od 100 milijardi eura. Razumljivo da su se europski znanstvenici uključili u istraživanje pod nazivom „Alarm projekt“(Assesing large scale risks for biodiversity with tested methods-GOCE-CT-2003-506675) u koji je uključeno 56 suradnika iz 26 zemalja. Vrijednost projekta je oko 16,7 milijuna eura, a glavna pitanja usmjerena su na gubitak oprašivača, klimatske promjene, utjecaj kemikalija iz okoliša  te prisutnost novih vrsta koji ugrožavaju postojeće oprašivače. 

 

            Također u okviru 3. konferencije iz Apidologije ( kolovoz 2008, Belfast) izrečeni su mnogi zabrinjavajući podaci u svezi daljnjeg pada prirodnih oprašivača u Europi. Stoga nas ne može začuditi podatak dr. Jaffe koji je u svojim istraživanjima utvrdio da srednja Europa postaje pustinja za pčele jer dolazi svega 2-3 pčelinje zajednice na 1 km2, a u pustinjskim dijelovima Afrike 4-6 pčelinje zajednice na 1 km2. Valja istaknuti da se čovječanstvo hrani sa stotinjak usjeva, a da pčele oprašuju preko 70 % tih usjeva. Stoga bi nestanak pčela na određenoj lokaciji uzrokovao ubrzani nestanak preko 20.000 biljnih vrsta što bi se negativno odrazilo na cjelokupnu ekološku ravnotežu. Bilo bi stoga nerazborito promatrati pčele samo kao ekonomske životinje, već ih moramo promatrati kao ekološke životinje važne za cijelu biocenozu. U Republici Hrvatskoj pčele su nezaobilazni oprašivači uljarica (uljene repice i suncokreta) te mnogih voćnih i ratarskih nasada. Nesporno je utvrđeno da je u RH veoma teško naći pčele koje samostalno, bez pomoći pčelara, žive u prirodnim staništima. Djelomice je uzrok tome suvremena poljoprivredna proizvodnja, zatim nedostatak valjanih mjera u okviru agrarne politike te ponajviše bolesti pčela. Naime, unatrag  godinu dana pčelari SAD-a i Europe prijavljuju velike gubitke pčelinjih zajednica. Primjerice, tijekom zime 2006/2007 gubici u SAD-u su iznosili oko 30%, a u  Republici Hrvatskoj tijekom zime 2007/2008 oko 27%. Najnoviji podaci iz Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) govore o 80.000 izgubljenih pčelinjih zajednica, a neposredna šteta za pčelare u RH iznosi oko 10 milijuna eura. No, posredna šteta od gubitka pčelinjih zajednica, kao glavnih oprašivača poljoprivrednih kultura, u RH je mnogo veća. Stoga se HPS uključio u projekt „COLOSS“ FA 0803 koji okuplja 106 znanstvenika iz Europe, Kine, Kanade, Egipta i SAD-a podijeljenih u 4 radne grupe:1) dijagnostika i monitoring pčelinjih bolesti, 2) nametnici i patogeni u pčelarstvu, 3)okoliš i pčelarstvo i 4)bioraznolikost i vitalnost pčelinjih zajednica. Glavni cilj radne skupine je međusobna razmjena informacija, koordinacije za uspostavu standardiziranog monitoringa, utvrđivanje manjih i većih čimbenika uginuća pčela te razvoj održivih alata za pčelare i veterinare kako bi se uklonili štetni učinci po pčelarstvo i bioraznolikost. Razumljivo da pčela medarica u RH postaje sve više ugroženom pasminom što bi moglo dovesti do teških problema u očuvanju okoliša i seoskog prostora. Teškoće s kojima će se pri tome susretati hrvatski pčelari nakon ulaska EU biti će velike i predstavljati će izazov na koji se neće moći odgovoriti ako Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ne prepozna opseg problema i ne uključi se aktivno u njegovo rješenje.  

 

            Stoga HPS predlaže da se u okviru mjera za očuvanje okoliša i seoskog prostora u RH u periodu od 2012.g. predvidi izdvajanje potpore po pčelinjoj zajednici u iznosu od 100,00 kn te 15,00 kn po svakoj proizvedenoj pčelinjoj matici. Ishodište za takav zahtjev pronalazimo u spoznaji o važnosti pčela u okviru agrookolišnih mjera te u njihovoj ugroženosti što bi u konačnici moglo dovesti do njihovog izumiranja i dramatičnog narušavanja ekološke ravnoteže. 

             Hrvatski pčelarski savez daje načelnu potporu prijedlogu Zakona o potporama, s realnim očekivanjima da će biti prihvaćeni i prijedlozi izraženi od strane HPS-a. 
Zahvaljujemo,    
                                                                                       
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza                                                                        
Martin Kranjec  

 

 

 

 
 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.