Nalazite se na:
ČETVRTA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA COLOSS O UGINUĆIMA PČELA Ispis E-mail
Ivana Berg Divald   
Utorak, 03 Ožujak 2009
Image80 uglednih znanstvenika iz cijelog Svijeta, radne skupine COLOSS (prevention of honeybee COlony LOSSes) upriličilo je svojim dolaskom četvrtu međunarodnu konferenciju „O uginućima pčela“  na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, u organizaciji dr. vet. Z. Tomljanovića (Hrvatski pčelarski savez) i prof. dr. N. Kezića (Agronomski fakultet), koji su ujedno i u Upravnom odboru COLOSS-a kao predstavnici Republike Hrvatske.

Image 

Do sada su održane tri konferencije COLOSS-a: u ožujku 2007. u Wageningenu (Nizozemska), početkom travnja 2008. u Ateni i u rujnu 2008. g. u Belfastu. 

Image 


Glavni cilj radne skupine COLOSS je međusobna razmjena informacija, koordinacije za uspostavu standarniziranog monitoringa, utvrđivanje manjih i većih čimbenika uginuća pčela, te razvoj održivih alata za pčelare i veterinare kako bi se uklonili štetni učinci po pčelarstvo i bioraznolikost.
Projekt za spas okuplja ukupno 106 znanstvenika iz Europe, Kanade, Kine, Egipta i SAD-a i podijeljen je u četiri grupe: 1) dijagnostika 2) nametnici i patogeni u pčelarstvu 3) okoliš i pčelarstvo 4) bioraznolikost i vitalnost pčelinjih zajednica.  

Čelna osoba COLOSS-a Peter Neumann, PD Dr. rer. nat. poručuje: 

Image 


 „Sastali smo se kako bi našli rješenje na globalnoj razini!"

"Zadnjih godina su zabilježeni veliki gubici pčela na cijelom planetu, pogotovo u Europi, SAD-u i Kini, što je odjeknulo i u svim medijima kao vruća vijest. Primjerice u New York Times-u na samoj naslovnici. Iako nam je prijeko potrebna medijska pažnja, mi znanstvenici moramo osmisliti internacionalni standard i zajedničkim snagama otkloniti sve uzročnike uginuća pčela. Zato je ova konferencija od iznimnog značaja kako za struku - pčelarstvo, tako i za ljudsku zajednicu.“  

Image 


Potreba stvaranja ovog projekta javila se u posljednje dvije godine kada su pčelari SAD-a i Europe počeli prijavljivati velike gubitke pčelinjih zajednica. Tijekom zime 2006./2007. gubici u SAD-u su iznosili oko 34%, a u Republici Hrvatskoj tijekom zime 2007./2008. oko 30% (prema anketi Hrvatskog pčelarskog saveza). Prema najnovijim podacima neposredna šteta za pčelare zbog izgubljenih 80.000 pčelinjih zajednica iznosi 10 milijuna eura. Posredna šteta od gubitka pčelinjih zajednica, kao glavnih oprašivača poljoprivrednih kultura, u Hrvatskoj je puno veća i iznosi 100 milijuna eura

Image 

Image 

Iskoristili smo ovu jedinstvenu priliku, s toliko vrhunskih znanstvenika na jednom mjestu, da ispitamo koji su najveći uzročnici  uginuća pčela. Svi su se složili da je nemoguće izdvojiti izolirano jedan faktor jer ih ima mnogo koji interaktivno međusobno surađuju; zagađenje, pesticidi, virusi, kemikalije itd. No, u većini slučajeva prednjače bolesti, primjerice varooza, s čim se slaže prof. dr. Tjeerd Blacquiere (MC COLOSS) iz Nizozemske: 


„Smatram da je varoa najodgovornija za uginuća pčelinjih zajednica.“ 

Image

Što se tiče novinskih napisa o mortalnom djelovanju mobitela na pčele, ispada da su to samo naklapanja jer su znanstvena istraživanja pokazala drugačije.

„Napravili smo eksperimente koji se odnose na mobilne telefone. Pokazalo se da pčele to ne osjete na takav način, tj. da ih mobiteli NE ubijaju. Nismo našli nikakve parametre koji dokazuju da elektromagnetski valovi direktno utječu na pčele.“ objasnio je prof. dr. Karl Crailsheim iz Austrije.

„Najgore što se pčelama može dogoditi djelovanjem elektromagnetskih valova je ometanje pčelinje navigacije, iako niti to nije sto posto dokazivo. Dakle, djelovanje je minorno.“ izjavila je prof. dr.  Fani Hatjina iz Grčke. 

Image 

Pčele su nezaobilazni oprašivači uljarica (uljane repice i suncokreta), te mnogih voćnih i ratarskih nasada u RH. Neosporno je utvrđeno, da je u našim predjelima teško naći pčele koje samostalno, bez pomoći pčelara žive u prirodnim staništima. Djelomice je uzrok tome suvremena poljoprivredna proizvodnja, zatim nedostatak valjanih mjera u okviru agrarne politike, te ponajviše bolesti pčela.
Razumljivo je, iz gore navedenog, da su se u potragu o uzrocima uginuća pčela uključili mnogi pčelari, mediji i znanstvenici.
Tako se i Hrvatski pčelarski savez, u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, uključio u projekt COLOSS-a

Image 

Treba istaknuti da se čovječanstvo hrani sa stotinjak usjeva, a da pčele oprašuju preko 70% tih usjeva. Stoga bi nestanak pčela na određenoj lokaciji uzrokovao ubrzani nestanak preko 20.000 biljnih vrsta što bi se negativno odrazilo na cjelokupnu ekološku ravnotežu. Bilo bi nerazborito promatrati pčele samo kao ekonomske životinje, već ih moramo promatrati kao ekološka bića važna za cijelu biocenozu.

 

 

 

 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.