Nalazite se na:
Zbog pomora pčela odzvonilo europskim pčelarima? Ispis E-mail
Ivana Berg Divald   
Ponedjeljak, 04 Svibanj 2009
ImageMeđunarodno udruženje pčelara APIMONDIA je upozorilo da bi europska pčelarska industrija mogla za manje od deset godina ostati bez posla zbog pomora pčela koje uzmiču pred bolestima, insekticidima i intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom.

„S ovakvom razinom smrtnosti pčela europski pčelari mogu preživjeti još najviše osam do deset godina“, kazao je Gilles Ratia, predsjednik ovog udruženja.

„U jugozapadnoj Francuskoj već godinama imamo velike probleme, koji su se sada proširili i na Italiju i Njemačku“.

Prema podacima Apimondie, samo u prošloj godini odumrlo je oko 30 posto od ukupno 13, 6 milijuna europskih košnica. Taj je postotak u susjednoj Sloveniji dosegnuo razinu od 50 posto, a u jugozapadnoj Njemačkoj čak 80 posto.

U posljednje dvije godine su pčelari SAD-a i Europe počeli prijavljivati velike gubitke pčelinjih zajednica. Tijekom zime 2006./2007. gubici u SAD-u su iznosili oko 34 posto, a u Republici Hrvatskoj tijekom zime 2007. / 2008. oko 30 posto (prema anketi Hrvatskog pčelarskog saveza). Prema tim podacima neposredna šteta za pčelare zbog izgubljenih 80. 000 pčelinjih zajednica iznosi 10 milijuna eura, dok posredna šteta od gubitka pčelinjih zajednica, kao glavnih oprašivača poljoprivrednih kultura, u Hrvatskoj je puno veća i iznosi 100 milijuna eura.

Image

Ne smijemo zaboraviti da su pčele bitan kotač kompletnog eko-sustava i one su nezaobilazni oprašivači uljarica (uljane repice i suncokreta), te mnogih voćnih i ratarskih nasada u RH. Neosporno je utvrđeno, da je u našim predjelima teško naći pčele koje samostalno, bez pomoći pčelara žive u prirodnim staništima. Djelomice je uzrok tome suvremena poljoprivredna proizvodnja, zatim nedostatak valjanih mjera u okviru agrarne politike, te ponajviše bolesti pčela.

Image
Polje suncokreta, izvor: wikipedia


U Francuskoj je proizvodnja meda smanjena u područjima gdje se intenzivno uzgaja suncokret dok je ostala nepromijenjena u planinskim krajevima i šumama kestena, kaže Henri Clement, predsjednik francuskog pčelarskog udruženja. Što dokazuje utjecaj suvremene poljoprivredne proizvodnje na pčelarstvo.


Treba istaknuti da se čovječanstvo hrani sa stotinjak usjeva, a da pčele oprašuju preko 70 posto tih usjeva. Tako da bi uginuće pčela na određenoj lokaciji uzrokovalo ubrzani nestanak više od 20. 000 biljnih vrsta što bi se negativno odrazilo na cjelokupnu ekološku ravnotežu, uključujući i čovjeka.

 

Image
Foto: Damir Rogulja
 


Budući da se 35 posto europskih poljoprivrednih kultura oprašuje putem pčela, taj problem ujedno predstavlja osobito veliku prijetnju za poljoprivrednike, podsjetio je Ratia.

Glavni čimbenici (iako ne jedini) odgovorni za odumiranje pčelinjih kolonija su insekticidi i parazit Varroa, konstatirao je znanstveni koordinator Apimondie Gerard Arnold. Oslabljene košnice potom desetkuju virusi i druge bolesti.

Pčelari ne shvaćaju zašto se tako malo pozornosti pridaje industriji koja podmiruje 58 posto europske godišnje potražnje od 340. 000 tona meda.

Ove je godine Europska Unija nakon višegodišnjeg natezanja konačno izglasala postupno povlačenje iz upotrebe najtoksičnijih pesticida, no mnogi pčelari i dalje smatraju da ih političari ignoriraju kada je u pitanju utjecaj tih otrova na njihove košnice.

Bojazni idustrije meda zasjenjuju interesi velikih korporacija koje proizvode pesticide, tvrdi Ratia. „Političari su prijemčiviji na snažno lobiranje kemijske industrije“, dodaje on. „Mi pčelari možemo pričati unedogled ali nećemo dobiti previše pozornosti.“

 

 

 

 

 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.