Nalazite se na:
Hrvatska pčela 6/2011 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Petak, 27 Svibanj 2011

TEHNOLOGIJA PČELARENJA

 

 

 

Radovi na pčelinjaku u lipnju

 

Stjepan Vuković

Lipanj je mjesec u kojem pčele dostižu vrhunac svog razvoja. To je mjesec cvatnje amorfe u Posavini, lipe u Podravini, kestena u okolici Kostajnice, Karlovca, Istri i drugim predjelima, te livade u svim dijelovima Hrvatske. Dakle, lipanj je mjesec još jednog dobrog vrcanja meda.

Radovi koje izvodimo u lipnju su sljedeći:

· nastavak radova iz mjeseca svibnja

· umnožavanje pčelinjih zajednica

· proizvodnja i zamjena matica

· skupljanje propolisa

· proizvodnja matične mliječi

· vrcanje meda

 

Nastavak radova iz mjeseca svibnja

Ukoliko krajem svibnja nismo završili vrcanje bagremovog meda - tada ćemo to napraviti u prvim danima lipnja. Prilikom vraćanja izvrcanih okvira, isti se u uvjetima nektarne paše mogu odmah vratiti u košnicu tijekom dana. Međutim, ukoliko je izostala paša - tada ih je najbolje vratiti navečer. Prije vraćanja dobro ih je malo poprskati vodom kako bi pčele što lakše popravile oštećene stanice i iste pripremile za smještaj novog nektara. Po završenom vrcanju mnogi pčelari kreću put Posavine na amorfu, koja počinje cvjetati početkom lipnja odmah po završetku bagrema. U povoljnim godinama cvatnja traje do 15 dana, uz obilje cvjetnog praha, pa pčele na amorfi mogu skupiti od 20 do 30 kg meda. Med je tamnocrvene boje dobrog i finog okusa. Tijekom lipnja nastavljamo sa skupljanjem cvjetnog praha s amorfe i kestena, hvatanjem rojeva, kontroliranjem zdravstvenog stanja pčela i legla te opskrbom vode u našim pojilicama za pčele.

 

 

 

 

Kako pčelarim Farrarovom košnicom?

 

Josip Križ

Odgovor je vrlo jednostavan. Naime, čovjek iz dana u dan nije sve mlađi već je sve stariji i samo dizanje teških nastavaka počinje biti problem. Međutim, budući da sam ja i istraživač, najviše me je zainteresirala upravo ova košnica i njezine velike prednosti, a isto i neke mane koje ima, kao i svaka druga košnica. Ova košnica mi se pokazala izvrsna jer sam i uzgajivač matica, tako da u bilo čemu uvijek koristim istu veličinu okvira, neovisno - kao proizvodnu zajednicu ili kao oplodnjak za oplodnju matica.

Koje su zapravo prednosti Farrarove košnice?

Radi se sa cijelim nastavcima, a ne pojedinačno sa svakim okvirom, od prosječne paše zajednice naprave dobru, brže se puni saće medom i jako ga brzo pčele ventiliraju i dobro poklapaju. Ako paša bude “tiha i duga” s malim dnevnim unosima, tu veliku prednost ima Farrarova košnica, upravo radi visine okvira, pčele ne razbacuju nektar posvuda, ne rade male flekice po saću, već ga ravnomjerno pune. Što se pak oplodnjaka tiče, mi koristimo 8-okvirni nastavak koji je pregrađen po polovici i stalno imamo jaku zajednicu koja dobro hrani mladu maticu prije same oplodnje, a po završetku uzgoja imamo izuzetno jake pomoćne zajednice koje vrlo lako prezimljavaju s mladim maticama, i u proljeće se od istih dobije od četiri do šest oplodnjaka. Ove matice koristim za izmjenu matica u proizvodnim zajednicama prije glavne paše.

 

 

 

 

Izrada košnica vrškara

 

Miloš Milosavljević

Dok ovo pišem mjesec travanj ulazi u svoju zadnju dekadu, a moje vrškare ulaze u rojevno stanje. Povoljne vremenske prilike ovog proljeća utjecale su da se zajednice u košnicama dobro razviju, a u vrškarama, zbog ograničenog prostora i tjeskobe, prvi rojevni matičnjaci su zaneseni od strane matice. Radujem se ja mojim prvim ovogodišnjim rojevima pčela iz mojih jednostavnih košnica - vrškara. Radujem se jer rani prirodni rojevi početkom svibnja, gotovo sa sigurnošću, garantiraju dobar prinos meda. Da, dragi moji čitatelji. Prvi rojevi (ili prvaci), kako se kod mene oni nazivaju, čine pčele koje su doživjele ono što mnoge pčelinje zajednice priželjkuju i žele - da se vode instinktom za održavanjem vrste - umnože, razmnože. Stalna je to želja pčela. I kada dožive to zadovoljstvo, one se osjećaju preporođeno te s duplo većim elanom i željom ulaze u nastavak života i rada.

Pčele koje su sudjelovale u rojenju su rasterećene pčele, jer osim brze izgradnje svog novog doma i sakupljanja što veće količine njima potrebne hrane, ne opterećuju se drugim događanjima u košnici.

 

 

 

 

Profesionalna proizvodnja propolisa

 

Vladimir Bilek

Iako još uvijek mnogi konzumenti, tj. potrošači pčelinjih proizvoda, poznaju uglavnom samo med, već dugi niz godina pčelarstvo nije samo proizvodnja tog osnovnog pčelinjeg proizvoda. Velika većina pčelara, a pogotovo oni koji se pčelarstvom bave malo ozbiljnije ili svoje pčelinje proizvode prodaju na kućnom pragu, svjesni su potrebe proširenja ponude raznih pčelinjih proizvoda.

Osim toga, svjesni smo i borbe poljoprivrednika protiv korova i njihovog tretiranja našeg okoliša raznim herbicidima i pesticidima, kako bi što više uništili razne korove i nametnike, a u većini slučajeva je naše medonosno bilje za sve ostale uglavnom korov, koji po svaku cijenu treba iskorijeniti i uništiti.

 

 

 

 

 

EKOLOŠKO PČELARSTVO

 

 

 

 

Gdje je eko-pčelarstvo?

 

Lovro Krnić

Dobro se sjećam 2001. godine kada je donesen novi Zakon o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, u kojem je bilo ugrađeno i ozakonjeno ekološko pčelarstvo. Na svim predavanjima, edukacijskim seminarima i sastancima govorilo se o nečemu novom - što još nije viđeno, nešto što je pčelarska budućnost, nešto što će donijeti bolje dane za pčelare. Predviđalo se da će konvencionalni pčelari gotovo pa masovno ulaziti u ekološko pčelarstvo. Bilo je tu još nelogičnosti: odgovorni, koji kada to ne ide kako treba - nisu odgovorni, tvrdili su da Nacionalni plan za unaprijed 10 godina, pa čak i nešto manje, predviđa povećanje ekološke poljoprivrede, a time i ekološkog pčelarstva – 15 do 30 posto. Što se dogodilo nakon 10 godina? Ekološko pčelarstvo prema ekološkom Upisniku ima nešto više od samo 40 ekoloških pčelara, s oko 2 500 ekoloških pčelinjih zajednica, što je u postocima između 1 i 3 posto. Što se dogodilo da je zabilježen tako mali broj ekoloških pčelara? U početku je bilo svakakvih obećanja od strane nadležnih. Jedan od vrlo važnih čimbenika bile su i potpore ekološkim pčelarima, koje su 2002. godine po košnici bile duplo veće nego kod konvencionalnih pčelara. Bez obzira koliko mi je ekologija draga, i sam sam razmišljao o tako velikim potporama. Što se zatim događa s potporama? Nakon dvije godine srezane su, ali su i dalje bile 60 posto veće u odnosu na konvencionalne pčelare, pa su izjednačene s konvencionalnim pčelarima, da bi na kraju bile ukinute. Doduše, potpore bi i dalje ostale u drugom obliku, međutim, nisam sklon vjerovati obećanjima - već realizaciji obećanja.

 

 

 

APITERAPIJA

 

 

Alergija na ubod pčela

 

Josip Lončar

Djelovanje pčelinjeg otrova na ljudski organizam je vrlo složeni proces i ovisi o broju uboda, mjestu uboda i osjetljivosti organizma.

Učestalost alergijskih reakcija na ubod pčela javlja se u oko 0,5 do 1 posto pučanstva. Sustavne (anafilaktične) reakcije javljaju se u 1 do 3 posto osoba nakon uboda pčele. Zbog teških alergijskih reakcija na ubode svih insekata (pčele, ose, stršljeni) godišnje umre 1 osoba na 4 do 5 milijuna ljudi.

Pčele i bumbari ubadaju kada su uznemireni. Nakon uboda pčele, na mjestu uboda ostaje žalac s mjehurićem iz zatka iz kojeg se otrov postepeno oslobađa, uzrokujući lokalizirane ili opće simptome. Zato je potrebno žalac pčele što prije ukloniti jer se sadržaj iz mjehura istiskuje kroz jednu do dvije minute.

Za razliku od pčela, ose i stršljeni ne ostavljaju žalac u koži i mogu ubosti više puta. Napadaju i kada nisu uznemireni, posebno u kasno ljeto i jesen. Njihove alergijske reakcije su teže jer sadrže veću količinu otrova - osobito stršljen.

Alergijske reakcije na pčelinji otrov javljaju se obično nakon višekratnih prijašnjih uboda i češće su kod pčelara.

 

 

 

Znanstvenici zaključili da pčele mogu „nanjušiti“ tuberkulozu

 

Ivana Berg-Divald

Novozelandski znanstvenici s Instituta za istraživanje biljaka i prehrane iz Christchurch-a, objavili su u svibanjskom broju stručnog časopisa Tuberculosis rezultate istraživanja - uloga pčelinjeg rilca u postupku utvrđivanja tuberkuloze.


U sažetku je navedeno da su znanstvenici dresirane pčele testirali metil 2-fenilacetatom (C6H5CH2COOCH3), metil p-anisatom (C9H10O3) i metil nikotinatom (C7H7NO2), koji su  prethodno izdvojeni iz kultura bakterije Mycobacterium tuberculosis, kako bi odredili kapacitet pčela u prepoznavanju navedenih hlapljivih spojeva.

 

 

 

Vojvotkinja od Cambridgea koristi pčelinji otrov za ljepotu

 

Ivana Berg-Divald

Malo tko zna da je još kao pučanka Kate Middleton, prema preporuci buduće joj svekrve - vojvotkinje od Cornwall-a Camille, kao alternativu botoksu koristila masku za lice na bazi pčelinjeg otrova.


Krema na bazi pčelinjeg otrova, koja se može kupiti on-line i u specijaliziranim dućanima, djeluje na način da lagano „štipa“ obraze i pruža kraljevski osjećaj ugode, istovremeno prokrvljujući cijelo lice, objavio je New Zealand Herald.

 

 

 

 

 

ZANIMLJIVOSTI

 

 

 

 

Označavanje meda, proizvoda od meda i drugih pčelinjih proizvoda

 

Jelena Meštrić

Označavanje hrane je najbitniji postupak pri stavljanju hrane na tržište koji omugućuje potrošaču izbor hrane koju će konzumirati. Stoga je osnovno načelo označavanja dati ispravu informaciju i podatke - koji ni u kojem pogledu ne smiju obmanjivati potrošača.

Obvezni podaci koji se navode na medu, proizvodima od meda i drugim pčelinjim proizvodima propisani su Pravilnikom o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 41/08), Pravilnikom o navođenju hranjivih vrijednosti hrane (NN 29/09), Pravilnikom o medu (NN 93/09), Pravilnikom o kakvoći uniflornog meda (NN 122/09), Pravilnikom o dodacima prehrani (NN 46/11).

MED

Obvezni podaci koji se moraju nalaziti na medu su:

· naziv hrane

· neto količina ili količina punjenja

· rok trajanja

· naziv i adresa proizvođača ili onoga koji hranu pakira, ili stavlja na tržište, a registriran je u Republici Hrvatskoj

· zemlja podrijetla

· serija ili lot

· uvjeti čuvanja i upotrebe gdje je to potrebno, ako utječu na trajnost hrane.

 

 

 

 

Pčela pod mikroskopom

 

Dino Cerić

Danas kada imamo mogućnosti proučiti pčelu na mnogo više načina nego prije, obični pčelar još uvijek nije vidio pčelu ispod mikroskopa. U jednom razgovoru s iskusnim pčelarom došli smo na temu pčelinje košarice za pelud i on mi je objasnio svoje viđenje košarice. Bilo je upravo onako kako opisuju stari pčelari iz nekih starih knjiga. Pčelu kao dlakavo biće nitko ne poznaje. Upravo takvo viđenje objasnilo mi je neke stvari oko ponašanja pčela, što mi je poslije pojasnio i jedan profesor sa Sveučilišta Columbia. Svaki čovjek ima svoj prirodni statički elektricitet koji pčele osjete jer njihove dlačice reagiraju na to. Svi znamo kako izgleda pas kada izađe iz vode. Je li isto i s pčelom?

 

 

 

 

Konačno otkrivena tajna uzgoja matice iz jajašca iz kojeg se razvija i pčela

 

Ivana Berg-Divald

Iako je znanstvenicima bilo apsolutno poznato da je matična mliječ jedini razlog zašto se iz jajašca iz kojeg bi se normalnom prehranom razvila pčela - uzgoji matica, sve do sada nisu mogli u potpunosti razlučiti koja je sastavnica matične mliječi za to zaslužna.

Naime, rezultati istraživanja doktora biotehnologije Masakia Kamakura sa Sveučilišta Toyama, koji su objavljeni u travanjskom broju znanstvenog časopisa Nature, pokazali su da je za to odgovorna, svima dobro znana, glavna bjelančevina matične mliječi - royalactin, royalasin, apalbumin 1, MRJP 1 - mayor royal jelly protein.

 

 

 

 

 

REPORTAŽA

 

 

 

Dani meda u Valpovštini

 

Ivana Berg-Divald

Pčelari su ponos Grada Belišća i ubuduće ću podržavati ovakve manifestacije, kazao je 29. travnja na otvaranju Dana meda u Valpovštini gradonačelnik Belišća Zvonko Borić, i nadodao kako Hrvatska ima odlične proizvode, pa tako i med. Također, raduje ga što u njegovom gradu, osim medara, djeluje sveukupno 85 udruga.

Pčelari su divni ljudi koji proizvode hranu, no šteta je što općenito naša hrana nije toliko zastupljena na hrvatskim stolovima, smatra ovaj dugogodišnji gradonačelnik.


- Žalosno je koliko hrane uvozimo, a imamo vrhunske proizvode, kazao je Borić koji proučava prirodan način življenja, čita svu dostupnu literaturu, konzumira puno pčelinjih proizvoda i voli sve vrste meda, a najdraži su mu livadni i lipa.

Osim gradonačelnika Belišća, Dane meda u Valpovštini, koji su se pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja održavali 29. i 30. travnja u Belišću, svojim su prisustvom uveličali i gradonačelnik Valpova Leon Žulj, pročelnica odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije Silva Wendling, Osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak i mnogi drugi ugledni gosti.

 

 

 

130 GODINA HRVATSKE PČELE

 

 

Istarski pčelari u nacionalnom Društvu

 

Ivana Berg-Divald

Ova, 2011. godina za hrvatske pčelare ima poseban značaj, ne samo zbog obilježavanja 130. obljetnice časopisa „Hrvatska pčela“ i 132 godine postojanja Slavonskog pčelarskog društva u Osijeku, već i zbog jednog stoljeća starog Istarskog pčelarskog društva u Pazinu. Tim je povodom Mirjan Rimanić sakupio interesantnu povijesnu građu koju je u 500 primjeraka 2011. godine objelodanio u knjizi „Pčelarenje u našem kraju“.

Kraj 19. i početak 20. stoljeća za istarske Slavene, Hrvate i Slovence bilo je radoblje buđenja nacionalne svijesti i vrijeme narodnog preporoda, pokreta koji je intenzivnije započeo 1860-ih, protegnuvši se do prvih desetljeća 20. stoljeća, Prvog svjetskog rata i talijanske okupacije Istre 1920. Početnim razdobljem slavenske nacionalne integracije u Istri smatra se razdoblje od 1830. do 1860. godine, koje je obilježeno prodorom ideja ilirizma, nažalost bez većih društvenih pomaka. Razlog tome je bila malobrojnost pripadnika slavenske, intelektualne i ekonomske elite, koja je trebala biti pokretač i nositelj nacionalno-integracijskih ideja. Uspostavom Pokrajinskog sabora (Istarskog sabora) 1861. započelo je kontinuirano djelovanje na ustrojavanju hrvatskog nacionalnog preporodnog pokreta. U Saboru se to manifestiralo kroz borbu za ravnopravnost hrvatskog jezika u upravi, a na terenu su nacionalno svjesni slavenski svećenici – Hrvati, Slovenci i Česi nastojali unaprijediti zaostalu poljoprivredu i na taj način pomoći ekonomskom razvitku hrvatskog stanovništva. Veliku su ulogu u tome odigrale novine „Naša sloga“, pokrenute 1870. godine u Trstu (o čemu je bilo riječi u prošlom broju „Hrvatske pčele“).

 

 

 

MEDONOSNO BILJE

 

 

 

Majčina dušica (Thymus L.)

 

Matija Bučar

Rod Thymus L. obiluje vrstama, podvrstama i odlikama, koje su često vrlo promjenjive i međusobno povezane prijelaznim oblicima i križancima.

To su višegodišnje, zeljaste, mirisave biljke puzavih ili povijenih stabljika, ili patuljasti grmovi. Listovi su nasuprotni, ali unakrsno raspoređeni, cjelovitog ruba, sa žljezdastim točkama. Čaška je cjevasta ili zvonasta, sa dvije usne i uskim zupcima. Vjenčić ima većinom kratku, ravnu cijev i obod s dvije neznatne usne: gornja je jednostavna ili izrubljena, a donja trorežnjata sa širim srednjim režnjem. Vjenčić je crvenoljubičaste boje sa 4 prašnika, a dva gornja su obično duža od vjenčića.

 

 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.