Hrvatska pčela 4/2012
Vedran Lesjak   
Četvrtak, 12 Travanj 2012
TEHNOLOGIJA PČELARENJA


Radovi na pčelinjaku u travnju



Igor Petrović
Travanj je najvažniji  mjesec u razvoju pčelinje zajednice i naši postupci, dobri ili loši,  vrlo brzo će se iskazati u ostvarenim proizvodnim rezultatima na glavim pašama koje dolaze sljedeći mjesec. Ovaj mjesec stoga iziskuje intenzivniju prisutnost pčelara na pčelinjaku kako bi mogao tijekom pregleda uočiti promjene koje se događaju u zajednici, pratiti razvoj i potrebe zajednice.

Glavni tehnološki postupci su proširenje pčelinje zajednice, rotiranje kod LR košnice, dodavanje satne osnove, poticajno prihranjivanje sa ciljem optimalnog razvoja pčelinje zajednice i sprječavanja rojenja. Ovi postupci se ne mogu točno kalendarski odrediti već je potrebno pratiti razvoj, odnosno snagu zajednice i ne požurivati jer je moguće imati više štete nego koristi, s obzirom na to da u to vrijeme još uvijek temperature mogu pasti vrlo nisko, ali i ne zakasniti jer tada će zajednica ući u rojevni nagon. Sve pčelinje zajednice na jednom pčelinjaku nisu ista knjiga, nisu kopije, već su sve djelomično slične i uspješniji je pčelar onaj čije su sličnije i tako podijeljene u dvije do tri skupine na kojima se u istom danu provodi jedan postupak.





Organiziranje pčela na paši (2. dio)


Rodoljub Živadinović
Prema Lebedevu, pri dnevnom prinosu do 1 kg - u mednom mjehuru izletnice se nalazi 7,1 mg nektara (tada pčela sama smješta nektar u saće), pri prinosu do 2 kg - 15,5 mg (nektar preuzimaju 2 primateljice), a pri prinosu do 4 kg na dan - napunjenost mjehura raste do 28 mg (nektar preuzimaju 4 primateljice). Tek pri najjačoj paši, pčele pune medni mjehur od 60 do 70 mg (nektar preuzima 10 do 12 primateljica). Naravno, mjehur do 70 mg mogu napuniti samo pčele uzgojene na medu i peludi, a ne na šećeru i kojekakvim zamjenama peluda, i to u jakoj zajednici, te jedino te pčele možemo zvati produktivnima. Iz svega ovoga proizlazi da svaka primateljica preuzme oko 6 do 7 mg nektara (jer je to količina koju je sposobna preraditi). Po preuzimanju nektara, primateljica ga djelomično podijeli i s drugim pčelama u košnici.

Pri sakupljanju nektara, pokazalo se da pčele više pune medni mjehur na udaljenijim nego na bližim pašama.





Značaj i osobine dobre košnice s pokretnim saćem


Veroljub Umeljić
U uspješnom bavljenju pčelarstvom košnica zauzima važno mjesto. Rezultati rada pčelara ovisit će umnogome od toga koji tip košnice će koristiti za svoj pčelinjak. Prije konačnog izbora tipa košnice, trebamo dobro upoznati njihove karakteristike i mogućnosti koje pružaju, imajući pritom u vidu i uvjete za pčelarenje, primjerice - klimu, pašne prilike i sl. koji vladaju u području gdje želimo pčelariti. Pritom treba imati u vidu i tehniku pčelarenja koju želimo primjenjivati, zatim hoćemo li košnice seliti na više paša itd. Izuzetno je važno da prethodno što bolje upoznamo život pčela u prirodnom staništu i mogućnosti pčelara da njihove prirodne osobine koristi radi postizanja ciljeva pčelarenja. Nerijetko, osim ovih pravila, na odluku o izboru tipa košnice utjecat će i eventualna obiteljska pčelarska tradicija, iskustva starijih pčelara, proučavana literatura itd.

Proučavajući prirodna staništa pčelinjih zajednica dolazimo do zaključka da pčele naseljavaju prostore raznih veličina i oblika, promatrano i po visini i po širini. Ali bez obzira na veličinu i oblik odabranog prostora, pčele će svoje gnijezdo uvijek organizirati po istom osnovnom principu, tj. u vršnoj zoni smještat će med, ispod njega pelud, a u donjoj zoni njegovat će leglo, odnosno formirati zimsko klupko. Promatrajući pojedinačno, površine s hranom i leglom su uvijek kompaktne, a gledajući kompletno, hrana i leglo čine kompaktnu cjelinu, uvijek smještenu na saćima koji su izrađeni jednako i vertikalno.





Roj iz vrškare



Miloš Milosavljević
Mogao sam se okladiti da je moja vrškara, prva u redu, ušla u rojevno stanje. A i nadao sam joj se, iskreno. Promatrao sam je danima. Svakodnevno, negdje oko podneva, rojevi mladih pčela veselo su se razigravali ispred ulaza u košnicu.

A evo, danas, popodne, nema tog vrijednog užurbanog rada. Tek poneka pčela izleti ili uleti u košnicu. A ni svakodnevna igra mladih pčela, neće se dosta dugo vidjeti ispred ulaza košnice.

I  dok joj prilazim razmišljam o toj mojoj ljubimici i njenom, meni neshvatljivom ponašanju jer sam je pratio. Lijepo se razvila. Sebi je stvorila pravo blagostanje. Puno svega: pčela, legla u svim stadijima, a nektara i peluda koliko ti duša želi. I baš na tom vrhuncu razvoja, kada je nektarna i peludna paša tek počela, pčele se odlučuju na podjelu. Što je to jače i od slatkog nektara koji samo što ne curi  iz biljaka  procvjetalih ovih toplih travanjskih dana? Zar da se sada stane s radom kada i ne treba baš toliko daleko letjeti i nasisati se slatkog soka? Je li moguće da će se većina u toj košnici rođenih pčela odreći mukom stečenog blagostanja i upustiti se u avanturu u koju ih priroda poziva? Hoće li napustiti izobilje i krenuti putem neizvjesnosti, nepredvidivosti i opasnosti? Ma znam ja što je to. Samo ne mogu baš dobro riječima to opisati.







EKOLOŠKO PČELARSTVO




Ekološko pčelarstvo u svijetu


Lovro Krnić
Kada smo se upisali u Upisnik ekoloških poljoprivrednih proizvođača (pčelara) Hrvatske, sada već davne 2002. godine, nekolicina pčelara smatrala je da mi radimo nešto protiv zakona. No mi smo tada bili jedini pčelari koji su radili prema zakonima, a to činimo i danas - radimo prema Zakonu o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Sva je sreća što smo uopće opstali, ima nas malo, svega nešto više od 50 ekoloških pčelara sa oko 3 tisuće ekoloških pčelinjih zajednica, ali svake godine se taj broj povećava. U početku smo imali podršku državnih institucija na nivou države, županije i grada, odnosno lokalne zajednice, međutim, ta se podrška polako do današnjih dana istopila. Podrške od naše krovne organizacije HPS-a nismo imali ama baš nikakve. Osobno, kao član UO-a HPS-a, a i poslije, niti jedan prijedlog po pitanju ekološkog pčelarstva nije prošao. Da ne budem potpuno kritičan, ima nekih pokušaja, ali samo konferencijskih - za očuvanje bioraznolikosti. Stav HPS-a nije potpun i energičan po pitanju zabrane kemijskih štetnih sredstava u poljoprivredi. Mislim da bi ovdje bilo više energičnosti kada bi postojala veća suradnja s ekološkim udrugama, a i nezavisnim institucijama i osobama koje istinski provode ekološke programe.







APITERAPIJA



Obuka senzorskih analitičara u APIS-u


Ivana Berg-Divald

Budući da se u Hrvatskoj ukazala potreba za educiranim kadrom – senzorskim analitičarima, učilište za obrazovanje odraslih APIS iz Velike Gorice je u suradnji sa Zagrebačkim pčelarskim savezom apliciralo 2011. godine na natječaj za razvoj pčelarstva u Uredu za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, a jedan od prijavljenih programa odnosio se upravo na školovanje senzorskih analitičara - za koji je Zagrebački pčelarski savez dobio sredstva u iznosu od 40 tisuća kuna.

- Sve je krenulo od Pravilnika ocjenjivanja kvalitete meda na natjecanjima u Republici Hrvatskoj, kojeg je usvojio Upravni odbor HPS-a, gdje je navedeno da med na natjecanjima trebaju ocjenjivati certificirani kušači, a s obzirom na to da oni ne mogu samo tako “doći s ceste”, njih netko treba i odškolovati, što smo mi prije mjesec dana pokrenuli i tako postali prvi u Hrvatskoj koji će obučiti senzorske analitičare, pojasnio je ravnatelj učilišta APIS Dario Frangen.





Osnovano Hrvatsko apiterapijsko društvo - HAD



Dražen Lušić
Osim uobičajenih pčelinjih proizvoda i njihovih prerađevina koje konzumiramo kao hranu ili dodatke prehrani, koliko često se nalazimo u prilici koristiti proizvode koji u svom sastavu sadrže neku od komponenti iz palete pčelinjih proizvoda? Odgovor na to pitanje nikako nije jednostavan i jednoznačan. Zapravo, sva širina uporabe pčelinjih proizvoda je tolika da bi za to trebalo puno više prostora nego što bi to dozvolio urednik „Hrvatske pčele“. Ili možda i bi? Šalu na stranu, uporaba pčelinjih proizvoda je zaista vrlo, vrlo široka. Prehrambeni sektor i sektor dodataka prehrani (med, matična mliječ, propolis, pelud) kozmetička proizvodnja i proizvodnja predmeta opće uporabe (vosak, med, propolis...), pomoćna ljekovita sredstva (med, propolis i prerađevine) aktivna terapijska primjena (pčelinji otrov) i da ne nabrajamo druge, svi oni imaju nešto zajedničko – očekivani povoljni učinak na zdravlje. Podloga za takva očekivanja leži u više tisuća godina zajedničkog puta ljudi i pčela te prikupljanja zajedničkih iskustava.

Uviđajući potrebu za institucijom koja će se na nacionalnoj razini baviti promocijom apiterapije kao posebne djelatnosti vezane uz uporabu pčelinjih proizvoda u cilju „poboljšanja zdravlja, uklanjanja boli, patnje i nesposobnosti za rad ljudi i životinja“, zadovoljstvo mi je prenijeti informaciju da je inicijativa pokrenuta prije dvije godine rezultirala osnivanjem Hrvatskog apiterapijskog društva - 3. studenog 2011. u Velikoj Gorici. Hrvatsko apiterapijsko društvo (HAD) je strukovno društvo s registriranim sjedištem na Katedri za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koje si je za zadaću zadalo aktivno razvijati i promovirati apiterapiju u Hrvatskoj bazirajući se, prije svega, na znanstveno dokazanim pozitivnim svojstvima pčelinjih proizvoda te jasnim standardima struke.






ZANIMLJIVOSTI



Hrvatsko pčelarstvo i EU (3. dio)
Hrvatska pčelarska znanost


Zlatko Tomljanović

Tijekom veljače 2012. godine u Beogradu je održan simpozij Apimondie „APIECOTECH“  i IV. pčelarski sajam. Simpozij i sajam je privukao nekoliko tisuća pčelara – posjetitelja iz zemalja regije i šire. Unatoč sitnim nedostacima u organizaciji, simpozij i sajam su ispunili očekivanja i treba iskreno čestitati organizatorima na uloženom trudu. Raduje spoznaja da su i hrvatski pčelari pohodili događanja u Beogradu. Neki su kupovali i/ili dogovarali poslove, neki su se družili s kolegama pčelarima iz regije, a veći dio njih je sudjelovao u bogatom znanstveno – stručnom simpoziju o utjecaju tehnike pčelarenja, zdravstvene zaštite pčela i prirodne sredine na kvalitetu pčelinjih proizvoda. Dobar razlog da se dva dana provedu u prodajno/kupovno – izložbeno – edukacijskom izletu. Također, dobra prilika da se usporede sajmovi i stupanj razvoja znanstveno – stručne pčelarske produkcije/publikacije u zemljama regije. Pčelarski sajmovi u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji su na sličnoj, uspješnoj, razini pripreme, organizacije, provedbe, posjete te ponude i potražnje. Međutim, u znanstveno – stručnoj produkciji se uočavaju određene razlike. Primjerice, kolege iz Slovenije daju značajan doprinos u znanstvenoj produkciji, a hrvatske i srpske kolege, nesporno zaostajući za slovenskim, sramežljivo pokušavaju pronaći svoje mjesto.







GOSPODARSTVO



Tvrtka ili obrt - pitanje je sad! 1. dio



Ivana Berg-Divald
Svake se godine sve veći broj ljudi iz različitih razloga odlučuje na pokretanje vlastitog posla. Ako ste i vi među njima, pred vama je veliki izazov. Naime, donošenje poduzetničke odluke može biti rezultat različitih čimbenika i imati različite ciljeve. No, najprije definirajmo što je poduzetnik. On je pojedinac ili pravna osoba koja unosi inovacije ili unapređuje radni proces i preuzimanjem rizika nastoji ostvariti uspjeh na tržištu, obavlja poslove prema programu i ugovoru ili je, pak, vlasnik tvrtke. On je poduzetan, što znači da je snalažljiv i vješt u praktičnoj provedbi ideja, a svojim radom stvara nove vrijednosti.

Iako za poduzetništvo nema recepta, poduzetnik je osoba koja pokreće posao i koja mora imati neke osobine da bi to uspješno radila. Uspješno poduzetništvo je najbolja kombinacija talenta, znanja i sposobnosti poduzetnika, podržano odgovarajućim kapitalom.

A kada se s početnim kapitalom konačno odvažite u svijet poduzetništva, morate se odlučiti za oblik poslovanja. Stoga se većina budućih poduzetnika pita treba li odabrati obrt ili trgovačko društvo. Odgovor na ovo pitanje ipak je stvar izbora i osobne odluke na temelju vaših potreba i mogućnosti. Što god odlučili, prvi korak je registracija “poslovnog subjekta” pod kojim ćete obavljati svoju djelatnost. Pa, krenimo redom...







REPORTAŽA



Deveti Pčelarski dani u Vinkovcima



Vedran Lesjak

Po deveti put u Vinkovcima održan je najstariji domaći sajam pčelarstva i pčelarske opreme te edukativno-znanstveni skup. Kao i svih godina do sada održan je na prostoru Sportskog centra Lenije i Poljoprivrednog fakulteta.

U organizaciji Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije i Hrvatskog pčelarskog saveza te pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatske gospodarske komore, Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vinkovaca, Vinkovci su 9. i 10. veljače bili glavno okupljalište pčelara te više desetaka izlagača pčelinjih proizvoda i opreme za pčelarstvo. Da je sajam popularan, dokaz su i pčelari pristigli iz svih dijelova Hrvatske - od Dalmacije do Slavonije, a bilo ih je i iz susjednih zemalja - Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Mađarske.




7. Dani  meda u  Pazinu



Ranko Anđelini


Sedmi dani  meda  održani su 24.  i  25. veljače  u pazinskom Spomen domu gdje se okupilo 67 izlagača, čime je nadmašen prošlogodišnji rekord i zabilježena odlična posjećenost iz zemlje i inozemstva. Manifestaciju već tradicionalno organizira Udruga pčelara „Lipa“ iz Pazina pod pokroviteljstvom Istarske županije i Grada Pazina, u suradnji s Turističkom zajednicom središnje Istre.  

Med, razni proizvodi od meda, kolači i druge delicije te još puno korisnih stvari i opreme za pčelare mogli su se vidjeti na Danima meda u Pazinu – međunarodnoj izložbi pčelarske opreme, pčelarskih proizvoda i stručno – znanstvenom skupu. Osim toga, upriličena je i izložba radova učenika s područja Istarske županije po zidovima hola Spomen doma, a posjetitelji su pazinskom mednom žlicom, po promotivnoj cijeni od 15 kuna, cijeli dan mogli degustirati med.






MEDONOSNO BILJE



Ranjenik (Anthyllis)



Matija Bučar

Ranjenici su zeljaste biljke ili polugrmovi, često vrlo dlakavi. Listovi su različito građeni. Većinom su neparno perasti, rjeđe imaju samo tri liske, ali tada je srednja liska mnogo veća. Cvjetovi su većinom skupljeni u guste glavičaste ili štitaste cvatove u pazušcima listova. Cvijet ima cjevastu čašku, koja je često trbušasta. Latice su žute, crvene ili bijele boje, s dugim klinastim dijelom. Zastavica često ima ušku. Mahuna je kratka, jajasta ili linearna.

Crveni ranjenik (A. vulneraria) ima čašku svilenkasto-trepevičastu, prekriveno stršećim dlakama (otuda i naziv roda), a vjenčić purpurne vrhove koji se u vrijeme cvatnje napušu.

Obični ranjenik (A. vulgaris) ima vjenčić zlatnožute boje, a poslije smeđe. Lađica je manje ili više crvena.