Hrvatska pčela 6/2012
Vedran Lesjak   
Srijeda, 30 Svibanj 2012

TEHNOLOGIJA PČELARENJA



Radovi na pčelinjaku u lipnju



Igor Petrović
Lipanj je mjesec u kojem nastavljamo ubirati plodove svoga rada, no moramo izvršiti određene postupke koje nismo stigli u svibnju. Ipak, intenzitet se ne smanjuje, pogotovo ne za seleće pčelare koji u ovom mjesecu moraju „uhvatiti“ još dvije paše. Krajem svibnja i početkom lipnja kreću jake peludne paše amorfe i kestena, lipe i lipice koje jake pčelinje zajednice u vrhuncu svog razvoja uspješno iskorištavaju, ukoliko vremenske prilike budu naklonjene. Isto tako, još uvijek se pojavljuje rojevni nagon kojeg je potrebno suzbijati na isti način kao u predhodnom razdoblju. No, već i u ovom peridu trebamo biti oprezni tijekom vrcanja, odnosno vraćanja izvrcanih okvira u košnicu, koje je najbolje vraćati u večernjim satima.


Kako uzgojiti kvalitetnu maticu za svoje potrebe?



Josip križ
Izbor samog ciklusa uzgoja matica za hobi pčelinjake u "vlastitoj režiji" pčelara ovisi o njegovom znanju, poznavanju biologije i fiziologije pčela i naravno kompletnog pčelarskog znanja. Iako takav uzgoj nema svog ekonomskog opravdanja, on je vrlo koristan za pčelara i pčelarstvo u cjelini, ako se radi na pozitivnoj selekciji (mirnoća, higijenske navike, rojivost itd.) Velika većina pčelara na pitanje gdje nabavlja matice, odgovora: „Matice uzgajam sam“. Takve odgovore sigurno nećete dobiti niti od jednog pčelara na Zapadu, za koje neki tvrde da su bolji od nas. Naši pčelari takve odgovore daju onako nonšalantno, kao nešto što za njih nije ni teško ni nepoznato. Moto takvih odgovora leži u tome da se predstavi kao pčelar koji radi sve, pa i uzgaja matice. Riječ je ne o uzgoju, nego o prestižu jer tako govore i oni pčelari koji jedva maticu i prepoznaju u pčelinjoj zajednici, a još teže ju i pronađu u samoj košnici. O kakvom je zapravo uzgoju riječ? Najčešće se radi o oduzimanju matice iz pčelinje zajednice i povećanju broja prisilnih matičnjaka. Na drugo mjesto dolaze rojevni matičnjaci, a na treće matičnjaci tihe izmjene.



APITERAPIJA



Zaključci Nacionalne konferencije o sigurnosti pčelinjih proizvoda


Dražen Lušić
U organizaciji Katedre za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko–goranske županije, udruge za promociju i primjenu ekološke pčelarske etike „Biopčele“ te Centra za brdsko - planinsku poljoprivredu, u Opatiji je 13. travnja održana Nacionalna konferencija o sigurnosti pčelinjih proizvoda.

Kako je spomenuto u najavama prije održavanja, ovo je bio prvi skup na nacionalnoj razini na kojem se sa znanstvene, stručne, zakonodavne i proizvođačke razine, raspravljalo o sigurnosti pčelinjih proizvoda i njihovoj zdravstvenoj ispravnosti na tržištu Republike Hrvatske te proizvodnim i zakonodavnim aspektima koji definiraju odgovornost u ovom izuzetno važnom sektoru. O značaju ovog skupa govori činjenica da je Konferenciji dodijeljeno višestruko institucionalno pokroviteljstvo najrelevantnijih državnih tijela i institucija – Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije te Turističke zajednice Grada Opatije.





"Sigurnost i nesigurnost" meda

Marijan Katalenić
Još od davnih dana hrana je empirijski povezana s unosom prehrambeno korisnih sastojaka, ali i štetnih tvari u organizam. Prikladno tadašnjim spoznajama - te druge tvari bile su prirodni sastojci nekih biljaka ili životinja koje su vješti pripremljivači hrane znali izdvojiti tako da sačuvaju zdravlje ili čak život konzumenta. Ono što nisu znali ili predmnjevali su mnogo opasniji i podmukliji štetni sastojci koji nastaju tijekom pripremanja hrane ili se sami po sebi unose tijekom nepravilne prehrane. Drugi štetni sastojci ili njihovi ostaci mogu postati sastavni dio sirovina ili gotove hrane, mogu doći iz okoliša, posuđa za pripremu hrane ili nastati kao sekundarni metaboliti nekih plijesni koji se stvaraju na sirovinama.

Osim hrane kao takve, higijenski uvjeti pri obradi, pripremi i čuvanju, bili su i ostali dodatni rizik za konzumenta. Biti sit i prije, kao i danas, nije preduvjet za zdravlje i dug život.

ZANIMLJIVOSTI



Biopesticid Hopguard® – nova nada?



Ivana Tlak-Gajger
Varooza je nametnička bolest odraslih pčela i pčelinjeg legla prouzročena grinjama Varroa destructor. Štete koje nastaju zbog varooze su uz djelovanje ostalih nepovoljnih okolišnih čimbenika jedan od ključnih uzroka koji dovode do ugibanja, stoga je nužno tretirati pčelinje zajednice i održavati populaciju grinja na najnižoj mogućoj razini.

Pčelari u Europi uobičajeno rutinski tretiraju pčelinje zajednice protiv varooze zimi - kada nema legla ili je ono svedeno na minimum, a pčele skupljene u zimsko klupko. Prednost zimskog tretiranja je u tome što nema grinja „skrivenih“ u stanicama saća uz leglo, te je cijela populacija grinja izložena djelovanju veterinarsko - medicinskih proizvoda kojima se tetira zajednica.

Tim njemačkih istraživača nedavno je objavio zanimljive rezultate istraživanja o učinkovitosti američkog proizvoda – biopesticida Hopguard® primjenjivanog u pčelinjim zajednicama zimi.


Pčele, magnetizam i mnogo nepoznanica



Dejan Kreculj
Promjene u prirodi koje su kao najranjivija bića na planeti, izvjesno prve osjetile pčele diljem svijeta, izgleda da će postati još nepovoljnije. Respektabilni japanski „Asahi Shimbun“ je izvijestio kako bi Sunce uskoro moglo imati četiri magnetna pola. Tako smatraju znanstvenici iz japanskog Nacionalnog astronomskog obzervatorija, a to bi moglo dovesti do mnogo nižih temperatura na Zemlji, i to počevši već od sljedeće godine.

Aktivnost Sunčevih pjega u drugoj polovici 17. stoljeća izazvala je sedamdesetogodišnji hladan period tijekom kojeg se rijeka Temza u Londonu potpuno zamrlznula, a trešnje u Kjotu su cvjetale mnogo kasnije nego inače. U tom periodu, poznatijem kao Malo ledeno doba, dogodio se Maunderov minimum kada je broj Sunčevih pjega bio izuzetno mali. U periodu Maunderovog minimuma temperature su bile oko 2,5 stupnja niže nego u drugoj polovici prošlog stoljeća. Po svemu sudeći, trend trenutne aktivnosti Sunčevih pjega vrlo je sličan tadašnjem.

 

Pčela – čuvarica prirode i pesticidi



Zlatko Tomljanović
Suvremena poljoprivredna proizvodnja postavljena je na četiri temelja. Primjena umjetnih gnojiva, navodnjavanje, uporaba pesticida te korištenje kukaca u oprašivanju čine skup nužnih mjera u razvoju industrijski komercijalnog poljoprivrednog gospodarstva. Pčelarstvo daje vrijedan doprinos u proizvodnji poljoprivrednih kultura uz pomoć oprašivanja. Procjenjuje se da je ekonomska vrijednost oprašivanja pčelama nekoliko desetaka puta veća od vrijednosti pčelinjih proizvoda. Godine 1992. u SAD-u je objavljen podatak da su američki pčelari zaradili oko 200 milijuna američkih dolara od prodaje meda. Međutim, posredna zarada koju su ostvarili tamošnji poljoprivrednici od pčela kao oprašivača njihovih poljoprivrednih kultura iznosila je otprilike 10 milijardi američkih dolara. Logično je stoga očekivati da poljoprivrednici u pčelarski razvijenim zemljama poput SAD-a ili Australije pčele nazivaju „anđelima poljoprivrede“. Tijekom održavanja 2. međunarodne konferencije o pčelarstvu u Pragu 2006. godine dr. sc. Biesmeijer sa Sveučilišta iz Leedsa imao je prezentaciju o usporednom nestanku prirodnih oprašivača i biljaka koje ovise o oprašivanju. Prikazani podaci bili su zabrinjavajući. Primjerice, bez oprašivanja pčelama smanjio bi se urod badema za oko 90 posto, jabuka oko 80 posto, trešnji za 60 posto, a citrusa oko 30 posto. Urod kave i kakaa smanjio bi se za 50 posto, a vanilije za gotovo 100 posto.

 

„Biološki sat“ pčela



Ivana Tlak Gajger
Pčela zadivljuje svojim jedinstvenim vrijednostima i odanošću radu za cijelu pčelinju zajednicu. Tom rečenicom započet je članak pod naslovom "Pčele opet iznenađuju", objavljen u “Hrvatskoj pčeli” (126, 2, 30 – 32), a posvećen vijesti da je završen projekt sekvenciranja ukupnog pčelinjega genoma medonosne pčele (Apis mellifera). U cijeloj priči su najzanimljiviji bili rezultati analize pčelinjega genoma koji pokazuju više sličnosti s kralježnjacima, nego kukcima koji su dosad proučavani na taj način. Ta sličnost se najviše uočava s obzirom na cirkadični ritam (ciklična izmjena dana i noći, te potreba za mirovanjem) i biološke procese uključene u regulaciju gena, tj. isključivanje jednog i uključivanje drugog gena.

Što je zapravo cirkadični ritam? Cirkadični ritam popularno se naziva „biološki sat“, a predstavlja 24-satni ciklus u kojem se izmjenjuju i u pravilnim razmacima ponavljaju biokemijski i fiziološki procesi te bihevioralni obrasci, odnosno obrasci pojedinih vrsta ponašanja. Navedenim ritmom upravljaju endogeni mehanizmi, i ne ovisi izravno o okolišnim čimbenicima. Bez obzira što je cirkadični ritam endogeno i/ili samouvjetovan, ipak postoji određena usklađenost i prilagođenost s okolišnim prilikama preko vanjskih znakova nazivanih „zeitgebers“, a primarni je dnevna svjetlost.




GOSPODARSTVO



Punionica meda


Ivana Berg-Divald
S obzirom na brojne upite pčelara o tome: što je sve potrebno za otvaranje punionice meda, donosimo cjeloviti odgovor iz Ministarstva poljoprivrede.
Zakon  o hrani (NN, br. 46/07, 55/11) te provedbeni propisi doneseni na temelju tog Zakona – Pravilnik o higijeni hrane (NN, br. 99/07, 27/08, 118/09), Pravilnik o vođenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN, 125/08, 55/09, 130/10) propisuju uvjete kojima moraju udovoljiti  objekti i subjekti u poslovanju s bilo kojom vrstom hrane.




REPORTAŽA


Jedan dan s pašnim povjerenikom



Ivana Berg-Divald
S obzirom na brojne pozive pčelara koji su upozorili na loše stanje na terenu po pitanju najmedonosnije kontinentalne biljke - bagrema, posjetili smo Vrbovec – kraj inače bogat akacijom, i s povjerenikom UP „Vrbovec“ Sinišom Lisjakom jednog sunčanog popodneva obišli cijelo područje te iz prve ruke uvidjeli probleme s kojima se svakodnevno susreću svi pašni povjerenici u Hrvatskoj.

Siniša Lisjak, osim što je povjerenik od 2008. godine, ujedno je i tajnik udruge, a intenzivno pčelari zadnjih 6 sezona. U pčelarstvo je krenuo najprije sa 3 pčelinje zajednice, zatim je povećao broj na 9 košnica, kako bi, prisjeća se, imao taman malo meda za zasladiti čaj.


Španjolski kralj matica



Ivana Berg-Divald

Kako je i svečano najavljeno, u organizaciji PD “Lipa” i ŽPD “Maja” 17. ožujka je u Dječjem kazalištu u Zagrebačkoj Dubravi španjolski profesionalni pčelar Orosman Burgueño, uz simultano prevođenje dr. sc. Franka Šoštarića, održao zanimljivo predavanje o uzgoju matica i pčelarstvu na Gran Canariji - gdje postoji 300-ak pčelara sa 21 tisućom košnica.

Inače, rođeni Urugvajac Orosman, čije ime prevedeno na hrvatski jezik znači – Zlatko, pčelarstvom se počeo baviti sa svega 10 godina kada je nabavio svoju prvu košnicu. Stariji bratić (iskusni pčelar) je tada prepoznao njegove afinitete i izučio ga svemu što danas zna o pčelama. Tako da Orosman sada posjeduje 1 300 LR košnica i godišnje uzgoji 18 tisuća matica oplođenih prirodnim putem plus 400 insiminiranih (umjetno oplođenih). Ne trebaju vas čuditi ove brojke, jer je svoje gospodarstvo zadnjih 10-ak godina smjestio na otoku “vječnog proljeća” – Tenerifima, pa uživa u blagodatima pčelarskog uroda punih 10 mjeseci.



MEDONOSNO BILJE


Glog  (Crataegus L.)

Matija Bučar
Crveni glog (Crataegus laevigata (Poir.) DC. syn. C. oxyasantha auct. non. L.) je trnovit, gust i razgranat, do 5 metara visok grm. Mlade grane su crvenosmeđe i neznatno dlakave, a kasnije su sivosmeđe i gole. Listovi su obrnuto jajasti, duboko urezani, trokrpasti ili peterokrpasti, nejednako nazubljeni na dugoj peteljci. Odozgo su zagasito zeleni, a odozdo znatno svjetliji. Po 8 do 10 bijelih ili svjetloružičastih cvjetova s pet okruglastih latica i mnogo prašnika, skupljeni su u paštitasti cvat. Cvjetovi imaju poseban miris zbog trimetilamina. Jabučasti plod gloginja, lijepe crvene boje s ostatkom čaške na tjemenu dozrijeva u rujnu i listopadu. O toj biljci ima podataka čak iz prapovijesti, kad su neki narodi jeli njezine plodove.