Hrvatska pčela 5/2011
Vedran Lesjak   
Petak, 29 Travanj 2011

TEHNOLOGIJA PČELARENJA

 

 

Radovi na pčelinjaku u svibnju

 

 

Stjepan Vuković

Mjesec svibanj je za nas pčelare najznačajniji mjesec u godini, s obzirom na to da u tom mjesecu možemo sagledati rezultate našeg dugotrajnog cjelogodišnjeg rada. Znači, to je mjesec cvatnje bagrema, naše najmedonosnije biljke koja u pojedinim dijelovima naše zemlje počinje cvjetati odmah poslije prvog svibnja, a drugdje, zbog visinskih razlika i konfiguracije terena, između 10. i 15. svibnja. Bagrem obično cvjeta prije listanja. Međutim, u godinama kada prije prolista tada na njemu bude nešto manje cvjetova. Cvjetanje traje od 10 do 12 dana na jednom mjestu. Najprije cvjeta na nižim predjelima, a kasnije na višim i tako se u tom slučaju cvatnja produžuje na 20 dana. U povoljnim uvjetima pčele ponekad sakupe 50 i više kilograma nektara po košnici, a dnevni unos se zna kretati između 10 i 15 kg. Dobrom lučenju nektara pogoduju tople noći s dosta jutarnje rose i umjereno topli dani.

 

 

 

Zbrinjavanje rojeva

 

 

Nenad Strižak

Rojevi su uvijek tražena roba, osobito ako su to prvi travanjski rojevi koji će uhvatiti glavnu pašu. To pokazuje i njihova cijena koja, ovisno o veličini, iznosi oko 300 kuna. Pojedini pčelari upravo su se specijalizirali za tu vrstu pčelarske proizvodnje. Međutim, rojenje je prirodna pojava te je realnost i kod svih ostalih pčelara, a pitanje je samo u kojoj količini, što opet ovisi o poduzetim proturojevnim mjerama. Bez obzira jesmo li roj željeli ili nismo, valja ga zbrinuti.

Kada roj skinemo treba ga ostaviti da se smiri. Ako to nismo učinili ranije, sada je zadnji trenutak da košnicu očistimo i obavezno opalimo plinskim plamenikom. Čistoća košnice te miris voska i propolisa prvi je saveznik u njegovom ostanku u košnici i kvalitetnom napredovanju. Nakon opaljivanja plinskim plamenikom u košnicu treba postaviti okvire sa satnom osnovom. Zatim slijedi ubacivanje roja, a pčelari to čine na više načina. Neki ubace roj u košnicu, pa okvire dodaju kasnije, a drugi to čine odmah.

 

 

 

Što je to košnica vrškara ili pletara?

 

 

 

Miloš Milosavljević

Nismo samo hod ubrzali, već smo prešli i na trčanje za stvaranjem dobiti, od bilo kojeg posla kojeg se uhvatimo. To je, čini mi se, svugdje prisutno, pa i u pčelarstvu.

Pčelar se odrekao zadovoljstva koje je imao prateći razvoj pčela u prirodnim staništima i jednostavnim, od pruća ispletenim košnicama. To zadovoljstvo je zamijenio grozničavim razmišljanjem o pronalaženju nekakvih novih košnica koje pčelaru donose sve veće i veće prinose meda po pčelinjoj zajednici. U iščekivanju tih znatno većih količina meda po košnici pčelar je zaboravio na čari i ljepotu koju pčela može pružiti čovjeku u trenucima kada se priprema da svoju pčelinju dušu zadovolji, odnosno kada iz svog bogatog doma, relativno ograničenog prostora, odluči se izrojiti i kao potpuno nova zajednica se uputi na put prepun neizvjesnosti.

Napustio je naš današnji, moderni pčelar jednostavnu i lako pletenu košnicu, vrškaru, trmku, pletaru, a da nije ni stigao odgonetnuti sva zbivanja i događanja koja prate sam čin podjele, rojenja pčelinjih zajednica.

 

 

 

Razrojavanje - formiranje novih pčelinjih zajednica

 

 

Milanko Barać

Svake smo godine svjedoci povećanog stradavanja pčelinjih zajednica uslijed raznih bolesti, zagađenja, ali i pčelareve nebrige i neznanja. Ako želimo nadoknaditi gubitke, ili iz drugih razloga, želimo povećati broj pčelinjih zajednica, nužno je izvršiti razrojavanje (razmnožavanje) pčelinjih zajednica. Na ovaj način, vođeni određenom tehnologijom i poznavanjem biologije pčela, možemo povećati broj pčelinjih zajednica i nekoliko puta tijekom jedne godine. Naravno, ako vršimo razrojavanje svake pčelinje zajednice na nekoliko novih, tada prinosa meda gotovo da neće ni biti, dapače, formirane pčelinje zajednice (nukleuse) trebat će, ne samo dodatno prihranjivati, kako bi se do kraja godine razvile i sakupile dovoljne količine hrane za zimu, već im kod formiranja moramo dodati i nekoliko okvira s medom. Uglavnom se veći dio pčelinjih zajednica na naprednim pčelinjacima koristi kao proizvodni, a jedan manji dio služi za razrojavanje i uzgoj matica. Najveći je uspjeh pčelara kada uz svakodnevne aktivnosti pregleda zajednica, pripreme za pašu, vrcanja, prevješavanja okvira, u najpovoljnijem trenutku i sa što manje truda i rada, obavi i razrojavanje zajednica. Naravno, za takav rad, osim znanja, treba imati i prilagođenu opremu, kao što su nukleusi, hranilice, podnice, poklopne daske, ali istovremeno i pripremljene matice ili zrele matičnjake. Opisani postupci prilagođeni su radu sa LR košnicom, ali uz male izmjene lako se mogu primijeniti na Farar i AŽ košnicu.

 

 

 

 

Razlozi uzgoja i selekcije pčelinjih matica

 

 

 

Josip Križ

Kada pčelar pročita veliki broj literature najvjerojatnije si postavi pitanje: kakve ja to pčele uzgajam, a već tolike godine pčelarim? Odgovor možemo dati u jednoj jedinoj rečenici, a on glasi: mi već duži niz godina uzgajamo niskoproduktivnu vrstu pčela, koja je zadržala samo boju nekada visokoproduktivne kranjske (sive) pčele, koju danas rijetko možemo vidjeti na pčelinjacima. Mi i dalje posjedujemo izvorne linije visokoproduktivnih pčela kranjske vrste, za što posjedujemo i dokaze. Dokaz tome je sljedeći: s istim ili vrlo sličnim ukupnim mogućnostima kojima raspolaže naše pčelarstvo, uspoređujući ga s ostalim zemljama svijeta i okruženja, samo svaka peta zajednica postiže petogodišnji svjetski prosjek. Iako za ovo postoje barem dva razloga, spomenut ćemo samo jedan na koji može utjecati svaki pčelar - uzgojem produktivnijih pčela. Razlog niske prosječne produktivnosti leži u velikim zimskim gubicima, slabom proljetnom razvoju i malom broju mladih pčela koje ulaze u zimu. Uzrok svemu ovome su zarazne bolesti pčela, američka gnjiloća, Nosema apis, Nosema ceranae, vapnenasto leglo, akutna paraliza pčela, a vektor svega je Varroa destructor. Do pojave ovih bolesti dolazi iz najmanje dva razloga. Najveći broj naših pčelara se u zaštiti pčela uglavnom oslanja na razna kemijska sredstva, vitamine, proteine i razne stimulatore koje često koriste u nekontroliranim količinama kao preventivna sredstva. Drugo, pčelarima nestaje snage kao i materijalnih sredstava da na propisan način, njima dobro poznat, rade uzgoj pčelinjih zajednica i da na vrijeme obave sve potrebne radove na pčelinjacima.

 

 

 

Otresač pčela

 

 

 

Dražen Mihac

Svima je poznato da si mi pčelari zbog prirode ovog posla volimo pomoći u radu oko pčela, kao i na pčelinjacima. Jedan od tih težih, ali i “slađih” poslova, samo je vrcanje meda koje ponekad zna biti i bolno zbog uboda naših dragih kukaca.

Tako se i naš kolega iz Đurđevca Josip Mladić, inače po struci strojarski tehničar, koji se bavi pčelarstvom već dvadesetak godina te koristi više paša godišnje, dosjetio kako pomoći sebi, ali i drugima kod vrcanja meda, te napravio otresač za pčele.

 

 

 

 

APITERAPIJA

 

 

 

Znanstvenici potvrdili:

med uništava bakterije otporne na antibiotike

 

 

Ivana Berg-Divald

Iako liječenje medom nije ništa novo budući da su pripravke za liječenje rana koji su sadržavali med koristili i u drevnim civilizacijama, tajna njegovog ljekovitog djelovanja uglavnom je bila nepoznata modernoj medicini.

No, sudeći prema najnovijoj studiji Instituta Cardiff na Welškom sveučilištu, znanstvenici su razriješili određene nepoznanice i dokazali da manuka med uništava tri tipa bakterija koje obično inficiraju rane: Pseudomonas aeruginosa, Streptococci - streptokoke skupine A, uključujući i na meticilin rezistentni Staphylococcus aureus - MRSA „superbakteriju“.

Ovaj med, dobiven od nektara kojeg pčele skupljaju s manuka drveta na Novom Zelandu, sprječava rast mikroba na vrlo neobičan način, a možda bi mogao i poništiti njihovu otpornost na antibiotike, priopćio je novinarima vođa tima Instituta Cardiff na Sveučilištu u Walesu (UWIC) profesor Rose Cooper, koji je ustanovio da med manuka blokira pričvršćivanje bakterije na tkivo, što je nužno u procesu infekcije.

 

 

 

ZANIMLJIVOSTI

 

 

 

Imali su rješenje za varou!?

 

 

Gvido Gržetić

Ni jedan lijek nema sposobnost da 100 posto eliminira varou. To znači da mi tretiranjem varoe ustvari vršimo selekciju jer slaba varoa pada, a jaka postaje još jača. To je prirodni zakon! Treba stvoriti uvjete da varoi „bude teško“, a onda će je pčele same eliminirati. Kada se porežemo - za ranu se pobrine naše tijelo (priroda), stoga omogućimo pčelama da varou pobijede same. Zaboravimo lijekove (koji to nisu), ako želimo dobro sebi i pčelama.

 

 

 

REPORTAŽA

 

 

 

Sladak vikend u Pazinu - gradu meda

 

 

 

Mirjan Rimanić

Mnoštvo ljubitelja meda i pčelinih proizvoda, a ponajviše djece okupilo se na otvaranju 6. dana meda u Pazinu, na kojima se predstavilo 60 izlagača iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Italije, izloživši šarolik asortiman proizvoda od meda i opreme za pčelarstvo.

Sladokusci su do zatvaranja sajma, mogli uživati u raznim vrstama meda u maštovitoj ambalaži te nabaviti druge pčelinje i pčelarske proizvode, kao što su propolis, vosak oblikovan u razne predmete, matičnu mliječ, ljekovite pripravke. Tu su se našli i dodaci prehrani - od pčelinjih proizvoda, medice i drugi napici s medom te kolači i druge slastice s medom. Pčelarima, koji su se također okupili u iznimno velikom broju, bili su namijenjeni štandovi s pčelarskom opremom i literaturom.

 

 

 

 

U Opatiji održana Prva nacionalna konferencija o strategiji vrednovanja kakvoće meda

 

 

Vedran Lesjak

Eto, dogodilo se, kako je rekao glavni organizator skupa mr. sc. Dražen Lušić. Pod njegovom uređivačkom palicom u Opatiji je 8. travnja održana Prva nacionalna konferencija o strategiji vrednovanja kakvoće meda. Manifestaciju su organizirali Katedra za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci i Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije uz suorganizaciju Biopčele, udruge za primjenu ekološke pčelarske etike. Institucionalni pokrovitelji Konferencije bili su Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Primorsko-goranska županija i Turistička zajednica Grada Opatije, Hrvatski pčelarski savez, Udruženje pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije te pčelarske udruge iz Opatije i Rijeke.

Skupu su se odazvali brojni domaći stručnjaci s područja pčelarstva i prehrambenih namirnica koji su pokušali okupljenima prenijeti vlastita iskustva i najnovije spoznaje vezane uz vrednovanje i analize kvalitativnih značajki meda. Osim domaćih stručnjaka, na skupu su bili i predavači iz Italije i Slovenije. No, kako ovaj skup nije bio namijenjen samo za znanstvenu populaciju, održana predavanja je poslušao i veći broj zainteresiranih pčelara pristiglih iz svih dijelova Hrvatske.

 

 

 

 

Globalna konferencija iz entomologije

 

 

Zlatko Tomljanović

U periodu od 5. do 9. ožujka 2011. u Chiang Mai-u, na sjeveru Tajlanda, održana je Globalna konferencija iz entomologije. Prisustvo više od 400 znanstvenika iz cijelog svijeta te više od 150 prezentacija, radionica, 130 postera i različitih tehničkih izleta uvrstili su spomenutu konferenciju u sam vrh ovogodišnjih entomoloških događanja u svijetu. Posebno raduje spoznaja da su osim kolega iz Europe, SAD-a i Australije znakovit doprinos u znanstveno-stručnom sudjelovanju dali kolege iz Azije i Afrike. Teme na konferenciji su bile mnogostruke: entomologija u poljoprivredi i šumarstvu, medicinska i veterinarska entomologija, entomologija tla, integrirana zaštita bilja, biologija kukaca s posebnim naglaskom na fiziologiju, neurobiologiju, razvojnu, odnosno populacijsku genetiku i toksikologiju, genetski modificirani organizmi, napredna istraživanja u pčelarstvu, ekologija i zaštita krajolika i kukaca te mogućnosti razvoja poljoprivrede, u skladu s temeljnim postulatima održivog razvoja. Stoga je i glavni cilj konferencije bio umrežiti entomologe iz cijelog svijeta kako bi si obostranom razmjenom znanja i vještina pomogli, a posljedično time - spasili ugrožene vrste i osjetljive eko sustave. U prilog tezi da je uspostava pravilnoga network-a iznimno važna je i osobno iskustvo. Naime, nakon završetka dijela konferencije o pčelarstvu otišao sam slušati prezentacije o načinima zaštite krajolika i drugih kukaca te sam u raspravi iznio neka pčelarska znanstvena iskustva u vezi blokade feromonskih receptora, koja će sasvim sigurno koristiti kolegi J. Offenbergu iz Danske, koji već godinama istražuje uporabu tzv. Weaver mrava (Oecophylla spp) u tropskoj poljoprivredi.

 

 

 

130 GODINA HRVATSKE PČELE

 

 

 

Naša sloga na pčelarski način

 

 

Ivana Berg-Divald

Slavonsko pčelarsko društvo u Osijeku, koje je uživalo veliki ugled europskog gospodarstva toga vremena, osim što je djelovalo u smjeru unapređenja hrvatskog pčelarstva, imalo je utjecaja, te je svojom organiziranošću potaknulo i druge dijelove Lijepe Naše da se udruže u ovoj medonosnoj poljoprivrednoj djelatnosti. Tako je 1881. godine poučni, gospodarski i politički list Naša sloga, koji je izlazio u Trstu, a potom u Puli, u broju 13 objavio članak inicijalima potpisanog autora D. M.-a koji, kako i sam naslov kaže, upućuje Istarskim Hrvatima: Poziv u pčelarsko družtvo.

U samom uvodu autor hvali Slavonsko pčelarsko društvo i njegovo glasilo Slavonsku pčelu (koja izlazi i na njemačkom, ali smatra da će se to promijeniti) – pčelarski list putem kojeg je i odjeknuo glas složnih slavonskih pčelara. Osim toga, D. M. navodi brojnost Osječkog društva i iznos pristupnine, današnje članarine.

 

 

 

 

MEDONOSNO BILJE

 

 

 

Uskolisni kiprej (Epilobium angustifolia syn. Chamaenerion angustifolium Scop.)

 

 

Matija Bučar

Uskolisni kiprej ubraja se u izuzetno medonosne biljke. Rasprostranjena je po Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Raste i na Grenladu. U pčelarskoj literaturi čest je naziv vrbolika, odnosno vrbica.

Vrboliku u Kanadi zovu “fireweed” - vatreni korov. Poslije velikih šumskih požara, koji u Kanadi ponekad opustoše šume i zahvate nekoliko tisuća četvornih kilometara, vrbolika je prva biljka koja se vrati te postepeno prekrije goleti i počinje regenerirati humus za ostalo bilje. Crvena boja cvijeća pri zemlji izgleda kao usijana žeravica, a paperje sa sjemenjem, koje je jutarnji vjetar uskovitlao u zraku, izgleda kao dim (V. Cukrov, Hrvatska pčela, 2000).